Među reformskim zakonima kojima je Europska unija uvjetovala BiH njezin europski put jest i Zakon o organizaciji tržišta vina. U sjeni drugih, zvučnijih zakona, njegovo je usvajanje u Parlamentu BiH prošlo kao mali doprinos približavanju BiH članstvu u EU. Za europsku budućnost vjerojatno i jest mali, ali za opstanak i razvoj vinarstva i vinogradarstva u BiH itekako značajan propis. Posebice za Hercegovinu, koja je već stoljećima prepoznatljiva upravo po uzgoju vinove loze. Vino se u BiH pravi i pije već 2200 godina. Kao i na neke druge dijelove Balkana, sadnice vinove loze donijeli su Tračani. I stoljećima se Bosna utrkivala s Hercegovinom u proizvodnji vina. U srednjem je vijeku gotovo svaka velikaška obitelj imala svoje vinograde. Međutim, dolaskom Osmanlija i islamizacijom uzgoj vinove loze gotovo potpuno iščezava iz Bosne, dok se Hercegovina pokazuje žilavijom, baš kao i njezine najpoznatije sorte grožđa, žilavka i blatina. U Bosni se vinogradarstvo i vinarstvo do danas nisu oporavili. Iako ima uspješnih pokušaja uzgoja vinove loze, to su tek izuzeci. Danas postoji nekoliko proizvođača vina u Bosni, primjerice u okolici Banje Luke, Brčkog, Žepča, Sarajeva, Tuzle... No središte proizvodnje vina ipak je u južnom dijelu BiH. Zapadno od Neretve prepoznatljive su, iako nedovoljno promovirane, već spomenute sorte blatina i žilavka te vranac u istočnoj Hercegovini.