Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
29.01.2019. u 17:50

Možda je stav autora istraživanja o govoru mržnje da se “povijesni revizionizam ukorijenio u Hrvatskoj”, ali to u istraživanju nisu zaključili jer se time nisu niti bavili

Takvu poslasticu mediji i analitičari nisu mogli ne uočiti. Uoči Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, Hrvatska je u dva istraživanja obilježena kao zemlja u kojoj se “ukorijenio povijesni revizionizam” te kao “jedna od najproblematičnijih zemalja u Europi” po tom pitanju.

Uz sve one uspjehe, izgrede pa i nasilje radikalnih politika diljem Europe, baš je Hrvatska problem!? Čak ni upečatljiv govor kardinala Josipa Bozanića, ispunjen čovjekoljubljem i osjećajima za žrtve holokausta, nije mogao popraviti nalaze istraživača. Čak je i povjesničar Dragan Markovina zaključio kako je Bozanićev govor važan, ali nije dovoljan. Pa je i on posegao za tehnikom “da, ali...” pa mu ne može zaboraviti što doduše jest bio u Jasenovcu, ali nije otišao i do spomenika.

Ili, “poklonila se žrtvama u Jasenovcu, ali tajno”, ili nije osudila ustaški režim, pa “ispričao se, ali nije osudio NDH i Pavelića”, ili “dobro, ali nije spomenut Jasenovac”...
Istraživanje izvanrednih profesora na Fakultetu političkih znanosti, Nebojše Blanuše i Enesa Kulenovića, provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika. Jutarnji list poziva se na autora Blanušu, koji reinterpretirajući interpretacije rezultata, tvrdi da su oni zabrinjavajući jer su “potvrdili da se u Hrvatskoj ukorijenio povijesni revizionizam”.

Možda to jest njegov stav, ali u znanstvenom članku u Političkoj misli taj, po medijskoj prezentaciji, najvažniji zaključak autori su propustili napisati. Štoviše, revizionizam spominju na četiri mjesta, a “povijesni revizionizam” samo na jednom i to kad objašnjava stavove dijela ispitanika koji imaju pozitivno mišljenje o Anti Paveliću i Franji Tuđmanu, te podržavaju NDH, te su “vjerojatno pristalice desničarskog povijesnog revizionizma”. Te da oni snažno podržavaju “ultra-konzervativne” skupine kao što su “U ime obitelji” i “Vigilare”.

Čak i da sve to stoji, premda ni najzlonamjerniji ih ne mogu povezati s NDH, najrelevantnija anketa – izborna, pokazala je kakvu imaju podršku. I sami autori istraživanja navode kako su lijevi i desni ekstremi u nas na rubovima politike, jedino što je u porastu isključiva politička retorika, kako na marginama, tako i u mainstreamu.
Uostalom, cilj istraživanja, kako navode, bio je utvrditi stavove građana prema regulaciji govora mržnje, spornim simbolima i javnim komemoracijama. Čak više od 80 posto građana zabranilo bi izravan govor mržnje koji izražava nasilje i diskriminaciju određenih skupina, te korištenje nacističkih simbola.

Zar je to dokaz ukorijenjenog revizionizma!? Dakako, odnos prema “ZDS-u” Markovini i medijima ključan je argument za revizionizam, premda ogromna većina građana koji taj pozdrav ne bi uklonili sa spomenika braniteljima, vežu ga isključivo uz Domovinski rat. Temeljem presude u predmetu Vajnai protiv Mađarske, Europski sud za ljudska prava mogao bi dopustiti takvu nezločinačku uporabu pozdrava “ZDS” kako je to kao strogu iznimku predložilo i Vijeće za prošlost.

Ali, autori istraživanja drže kako ZDS ima samo jedan, ustaški značaj. To je njihov stav, ali kakve veze on ima s istraživanjem!?
Ključan argument u istraživanju koje se bavilo odnosom zemalja EU s naslijeđem holokausta, a u kojem smo uz Mađarsku, Poljsku i Litvu istaknuti kao zemlja u kojoj je revizionizam najgori, potpisuje sveučilište Yale, što i Markovini imponira. No, originalni izvještaj, koji ni naši mediji ni Markovina nisu čitali, već su samo prenijeli “bit” koju su im strani mediji ponudili, otkriva da poglavlje o Hrvatskoj potpisuje Cadeyn Owen-Jones, student iz Londona koji ove godine treba završiti Yale, te nema specifična znanja. No, to pokriva opaska da je naš profesor Ivo Banac pregledao poglavlje o Hrvatskoj i dao neke neprocjenjive sugestije.

Objavljeno je niz povijesnih podataka. Spominju se ključni prijepori, od ploče u Jasenovcu i uporabe pozdrava “ZDS”, citira se predsjednicu kad govori o “starom hrvatskom pozdravu koji su ustaše kompromitirali”, pa sporni navod iz Tuđmanove knjige u kojem govori kako se pretjeruje s procjenom od šest milijuna ubijenih Židova, ali i spominje njegova osuda iz 1997. godine nacističkih zločina Holokausta i genocida nad Židovima u mnogim europskim zemljama, uključujući Hrvatskoj.

Obrazlaže se i “šizofreničan” stav hrvatske predsjednice koja je osudila ustašku ulogu u Holokaustu za posjeta Izraelu 2015. godine dok se onda slikala s emigrantima držeći zastavu s “ustaškim obilježjem”. Ali, i korektno se navodi da zastava nije imala ustaški simbol već varijantu hrvatskog grba iz Habsburškog razdoblja, očito na Bančevu sugestiju ističe kako je to dobar primjer kako se povijesni detalji mogu koristiti za poticanje političke propagande jer su srpski mediji i hrvatski ljevičari svjesno širili priču o “ustaškoj zastavi”. I to se zove povijesni revizionizam.

Ključne riječi

Komentara 4

TO
Torpor
19:35 29.01.2019.

S obzirom koliko petokolonaskih stakora obitava u Hrvatskoj koji vrse antihrvatsku propagandu, a i ovdje u komentarima, jos je i dobro.

OK
okolo
21:29 29.01.2019.

čitav život lažu, podmecu, konstruiraju..glumeci avangardu, intelegenciju, kulturu...no narod im ne vjeruje, crkla im tvorevina, raspali im se ideali, rasplinule iluzije, osta očaj, jal, zloba, dragani.. ..veličanstvena je hrvatska

LU
lunar777
21:12 29.01.2019.

Revizionizam je ne samo poželjan nego i nužan ako je utemeljen na argumentima i istini.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije