U šibenskom Amadria Park, Convention Centre Šibenik 13. i 14. svibnja organizira se 'Konferencija o ribarstvu' koja će po prvi puta u Hrvatskoj spojiti struku iz gospodarstva s resornim stručnjacima kako bi se prezentiralo stanje ribljih resursa, mogućnosti financiranja iz sredstava Europske unije ali i raspravilo ključne probleme i izazove ovog iznimno važnog i širokog sektora na koji se naslanja i ugostiteljstvo i ukupni turizam. Suštinski izazov je zapravo – kako da Hrvatska postane predvodnik u održivom upravljanju ribljim stokovima na Jadranu, sa fokusom na malu plavu ribu.
Konferenciju organizira Ministarstvo poljoprivrede, a sufinancirana je sredstvima EU iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Skup će okupiti predstavnike struke, gospodarske i obrtničke komore te predstavnike svih resornih ministarstva predvođene samim ministrima.
Tijekom dva dana na konferenciji će biti prezentirani podaci te će se raspravljati o upravljanju resursima i održivoj akvakulturi, Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo: programskom razdoblju 2014.-2020. i pripremama za financijsku perspektivu 2021.-2027., digitalizaciji dostave podataka u ribolovu, provedbi lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu te o športskom ribolovu na moru i slatkim vodama. U zgusnutom programu konkretne rasprave će se voditi i o uspostavi sljedivosti proizvoda ribarstva pomoću barkoda kao i o mobilnim aplikacijama u ribarstvu.
Važnost ove konferencije najbolje ilustriraju tematske brojke. Ribolov male plave ribe kao najvažniji dio ribarstva Hrvatske broji preko 200 plovila te izravno zapošljava oko 1400 ljudi. O njemu ovisi i cjelokupna industrija prerade ribe koja zapošljava oko 3300 ljudi, ali i djelatnost uzgoja tuna. Tu je i koćarski ribolov koji broji flotu od preko 350 plovila. S druge strane ukupna proizvodnja u akvakulturi (morska i slatkovodna) u 2017. godini iznosila je 17.115 tona pri čemu uzgoj bijele morske ribe (lubina i komarče) iznosi gotovo 70 posto ukupne vrijednosti proizvodnje u akvakulturi, koja je iznosila 101 milijun eura. Radi se dakle o važnom području kako za Hrvatsku tako i za EU, stoga je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za programsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju ukupno 348,7 milijuna eura (252,6 milijuna eura iz proračuna EU, a 96,1 milijuna eura iz proračuna RH).
Kako bi se očuvao stok male plave ribe, potrebno je dosljedno provođenje plana upravljanja, intenzivna suradnja sa znanstvenom zajednicom – i najuža suradnja sa Talijanskom Republikom na području Jabučke kotline, gdje je kao zalog za budućnost uspostavljen trogodišnji režim stroge zaštite. Za izgradnju cjelovitog sustava – ključni su EU fondovi, a upravo o njima će biti najviše riječi na ovoj konferenciji.
Hrvatska predvodi u nečemu nekog?