Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 44
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BLIZU MAĐARSKE GRANICE

Jedini naseljeni riječni otok u Hrvatskoj postaje turistička atrakcija: Spaja ih njišući most po kojem je išao fićo

storyeditor/2022-03-09/kriznica7_nnn_pan_090322.jpg
Foto: Kristijan Toplak
1/8
10.03.2022.
u 19:03

Centar za posjetitelje imat će multimedijsku dvoranu, bioistraživačku stanicu, vidikovac, suvenirnicu, turistički vlak, bicikle, kanue...

Sama rijeka još je odavna zaslužna što je Križnica, jedini naseljeni riječni otok u Hrvatskoj, pravi turistički adut. Drava tamo oblikuje meandre na malom prostoru, u velikim zavojima kakvih nema od Austrije do ušća u Dunav.

Dom je to brojnim ugroženim i zaštićenim vrstama ptica. Kako joj samo ime govori, nalazi se na križanju – šuma, poljskih puteva i vode. Uz samu je mađarsku granicu. Mijenjajući svoj put, Križnicu je Drava "zarobila" između sebe i Mađarske.

Niče tamo trenutno Centar za posjetitelje. S njegova će se vrha, pak, protezati najljepši pogled na izlazak ili zalazak sunca uz Dravu. Kada otvori svoja vrata, a planirano je to u lipnju, postat će središte turizma općine Pitomača.

Foto: Kristijan Toplak

– Križnicu okružuje stari tok rijeke Drave, gdje je granica s Mađarskom, a s druge strane je tzv. nova Drava koja teče i nije mirna kao stara, pa je Križnica zapravo odsječena od Hrvatske i s njome je vezana samo skelom i pješačkim mostom. Za vrijeme niskog vodostaja skela ne vozi, kao ni kada je visoka razina vode i to je problem – govori nam Željko Grgačić, načelnik Općine Pitomača u čijem je sastavu i Križnica. Nova Drava, pojašnjava, drugi je tok koji je rijeka probila "rujući" u zavojima pa je tako Križnica ostala odsječena od naše zemlje.

Projekt od 16,25 mil. kuna

Prema posljednjem popisu stanovnika taj je riječni otok bio dom 128 žitelja, dok je stambenih jedinica bilo 84, a mnoge od njih su kuće za odmor. Novi je popis pokazao da se broj mještana smanjio i trenutačno ih je 89. Svakoga dana skelari prevoze automobile, mještane, posjetitelje Križnice i školarce koji idu u školu u Pitomaču.

Foto: Kristijan Toplak

Zanimljiva je, pak, priča o visećem mostu. Iako je to pješački most, nekada se njime, kažu mještani, moglo proći fićom ili "peglicom". Dugačak je 250 metara, a navodno je bio jedan od najdužih, a možda čak i najduži viseći most u bivšoj Jugoslaviji. Sastavljen je od 1326 dasaka. Raspon mosta je 164 metra i jedini je to izlaz iz Križnice kada skela ne vozi.

Prelazak preko njega predstavlja svojevrsnu avanturu jer se most njiše, a s lijeve i desne strane pruža se prekrasan pogled na izrazito brzu, divlju rijeku. Stoga je koračanje po njemu – na vlastitu odgovornost. Sagrađen je davne 1968. godine, ali nikada nije dobio uporabnu dozvolu, a za to se veže zanimljiva priča. Naime, projektant mosta je prof. dr. sc. Matej Meštrić, poznati građevinar i sveučilišni profesor koji je autor i vukovarskog vodotornja.

– Kada sam postao načelnik, došao sam do profesora Meštrića. Već je teško govorio, a otkrio sam da mu je tadašnja Općina Đurđevac, u čijem je sastavu tada bila Križnica, ostala dužna novac pa on nije htio dati uporabnu dozvolu – prepričava nam Grgačić, dodajući da je u planu gradnja novoga mosta, no traži se izvor financiranja za taj pothvat.

Da nema toga mosta, pričaju nam u Općini, na Križnici gotovo ne bi bilo ni života za četrdesetak obitelji. Most je postao jedan od simbola rijeke Drave, umjetnici raznih profila pronalaze svoje nadahnuće na njemu, ali i zaljubljeni parovi vole se prošetati njime te ondje napraviti trajnu uspomenu svog prvog poljupca.

Križnica i rijeka Drava pravi su ekološki raj u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Taj je prostor, koji se proteže na 802 hektara, pod nekoliko kategorija zaštite, nacionalne i međunarodne: značajni krajobraz, Regionalni park Mura – Drava, Natura 200 te Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav.

Foto: Kristijan Toplak

Križnicu karakterizira raznolikost i brojnost ptica pa su dom ondje našli crvenokljuna čigra, kulik sljepčić, vodomar, bregunica, divlja patka, crvenokljuni labud, crna roda...

– Raj je to za lov i ribolov. Jedan princip ribolova vrijedi na mirnoj staroj Dravi, a drugi na novoj, tekućoj pa je to zanimljivo. Inače, rijeka je na tom području svojim vijuganjem stvorila neobičan oblik poput pet prstiju dlana – prikazuje Grgačić.

Križnica je jedan od najbolje razvijenih meandara Drave, a njezin se oblik uspoređuje i s cvijetom od pet latica.

Centar za posjetitelje Križnica - Interpretacijski centar Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, čija gradnja ulazi u samu završnicu, vrijedan je 16,25 milijuna kuna. Od toga su 13,2 milijuna kuna stigla iz EU. Nositelj projekta je Općina Pitomača, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije i Turistička zajednica općine Pitomača.

– Projekt je usmjeren na interpretaciju prirodne baštine i uključuje rekonstrukciju zgrade koja je u prošlosti bila vojna karaula i područna škola u mjestu Križnica. Radilo se u dvije faze. Prva faza obuhvatila je rekonstrukciju i gradnju glavne zgrade Centra za posjetitelje, gospodarske zgrade, vanjskog sanitarnog bloka i amfiteatra, a druga gradnju biološkog jezera i mosta preko jezera – opisuje Kristina Galjar, voditeljica Odsjeka za gospodarstvo, poljoprivredu, ruralni razvitak i investicije u Općini Pitomača.

Uređuje se i vanjski dio Centra za posjetitelje – na zelenoj je površini sagrađena posjetiteljska infrastruktura, a pripremaju se i okoliš za školu u prirodi, zatim poučna staza, umjetno biološko jezero te hortikulturno uređenje s autohtonim biljnim vrstama. Poučna staza potpuno je prilagođena osobama s invaliditetom i onima smanjene pokretljivosti.

– Uređena je i pješačko-biciklistička staza dužine 210 metara, koja povezuje Centar s rijekom Dravom. Na pješačko-biciklističkoj stazi postavljena su odmorišta za bicikliste i pješake, edukativno-informativne ploče i solarni rasvjetni stupovi. U cilju potpunog doživljaja Križnice i rijeke Drave nabavljeni su turistički vlak, dvadeset bicikala s kacigama, od čega je deset električnih, a instalirana je i elektropunionica za vozila. Na raspolaganju posjetiteljima je i pet kanua s veslima te zaštitnim prslucima i kacigama, a oni će se koristiti za vožnju kroz netaknutu prirodu rijeke Drave i razgledavanje flore i faune – otkriva naša sugovornica.

Centar na 10.762 kvadrata

U prizemlju Centra bit će, pak, opremljena bioistraživačka stanica za edukaciju predškolaca, školaraca i studenata u sklopu škole u prirodi, ali i za edukaciju svih ostalih posjetitelja.

Foto: Kristijan Toplak

– Stanica će biti opremljena svjetlosnim mikroskopima, stereoskopskim lupama, aparatom za analizu vode, ključevima za determinaciju ptica, sisavaca, gmazova, riba i ostalom stručnom literaturom koja posjetiteljima omogućuje da pobliže upoznaju zaštićene vrste i bioraznolikost područja Križnice – priča Kristina Galjar.

Nalazit će se ondje i multimedijska prezentacijska dvorana, multimedijska učionica, podizna platforma, vidikovac i suvenirnica.

– Zahvaljujući podiznoj platformi teško pokretnim osobama omogućit će se pristup do vidikovca na visini od 10 metara, odakle se pruža predivan prizor prirode i rijeke Drave – nastavlja ona.

A cijeli perivoj Centra za posjetitelje, ukupne površine 10.762 kvadrata, uređuje se tradicionalnim, autohtonim i modernim biljnim vrstama – ukrasnim biljem, stablima, cvijećem i voćkama. Ondje su postavljene drvene kućice za ptice, dok su u onima postavljenim na glavnoj zgradi postavljene i mikrokamere te snimaju stanište ptica, a to će posjetitelji moći u svakom trenutku vidjeti na ekranima...

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije