Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Jandroković: Čestitam svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja naše domovine

"­­­U 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatska je ostvarila strateške ciljeve članstva u EU i NATO-u i krenula u ostvarenje novih prioriteta - ulazak u Schengen i eurozonu te OECD", poručio je predsjednik Hrvatskog sabora
15. siječnja 2022. u 09:56 6 komentara 401 prikaza
Zagreb: Tradicionalno Betlehemsko svjetlo mira stiglo u Hrvatsku
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.

"Na današnji dan prije trideset godina, 15. siječnja 1992. godine, u jeku Domovinskog rata dok je gotovo trećina Hrvatske bila pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih paravojnih snaga, Republika Hrvatska postala je međunarodno priznata država.

Toga dana svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Dva dana ranije Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, a prva međunarodno priznata država koja nas je priznala bio je Island 19. prosinca 1991. godine.

Međutim, na svoje tada priznate granice Hrvatska je izašla tek šest godina kasnije po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, jedne od najuspješnijih operacija UN-a u povijesti.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te večeri u obraćanju naciji je poručio: “Današnji dan, 15. siječnja 1992., bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”. Najbližim suradnicima je rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države".

Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je postupno, nakon donošenja dviju povijesnih odluka u Hrvatskom saboru: Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine.

Tome je prethodio referendum o hrvatskoj samostalnosti koji je održan 19. svibnja iste godine. Na referendumu je 93,24 posto birača glasovalo „za“ Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Time je otvoren put Hrvatskom saboru, da poštujući volju hrvatskoga naroda, 25. lipnja 1991. godine donese ove dvije povijesne odluke koje su predstavljale ustavnopravni temelj za samostalnost i neovisnost. Na taj je način Hrvatska pokrenula postupak razdruživanja od SFRJ i drugih republika te zatražila međunarodno priznanje.

Međutim, stupanje na snagu navedenih odluka odgođeno je za tri mjeseca, uz posredovanje međunarodne zajednice, kako bi se politička kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istekom tromjesečnog moratorija, zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje hrvatsko državno vodstvo. Postalo je jasno da svoju tek proglašenu neovisnost Hrvatska nažalost neće moći ostvariti mirnim putem, primjenom demokratske volje hrvatskog naroda izražene na referendumu, već će se za svoju slobodu morati izboriti u Domovinskom ratu.

Upravo su vojne pobjede pomogle i u diplomatskoj borbi za međunarodno priznanje Hrvatske. U jeku ratnih stradanja i obrane suvereniteta i cjelovitosti države, međunarodno priznanje dovelo je i do ključne diplomatske pobjede i članstva u Ujedinjenim narodima u svibnju iste godine. Time je Hrvatska potvrdila svoju suverenost i punopravnu pripadnost međunarodnoj zajednici, a hrvatska zastava ponosno se zavijorila u New Yorku uz bok svim ostalim zastavama slobodnih i neovisnih država svijeta.

Kasnijim vojnim pobjedama u operacijama Bljesak i Oluja te mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja zaokruženo je najvažnije razdoblje moderne hrvatske povijesti, ali uz visoku cijenu ljudskih života i žrtava brojnih naših branitelja i civila. Zato su Domovinski rat i njegove vrijednosti bile i ostale temelj današnje Hrvatske.

Ovom prigodom iskazujem svoju zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na politici koja je uvijek u prvi plan stavljala interese hrvatskog naroda i hrvatske države, hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, a posebno onima koji su dali svoj život za Hrvatsku. Zahvaljujem i svim diplomatima i dužnosnicima koji su u to vrijeme dali svoj doprinos međunarodnom priznanju, kao i svima koji su se na bilo koji način uključili u obranu Hrvatske.

­­­U 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatska je ostvarila strateške ciljeve članstva u EU i NATO-u i krenula u ostvarenje novih prioriteta - ulazak u Schengen i eurozonu te OECD. Uz to, izgradnjom Pelješkog mosta povezat ćemo hrvatski teritorij i ostvariti potpunu teritorijalnu povezanost naše domovine.

U zadnje dvije godine suočili smo se s najtežom krizom poslije Domovinskog rata, izazvanom pandemijom i posljedicama dvaju razornih potresa, koji su u prvi plan stavili zaštitu zdravlja i života svih naših sugrađana te obnovu i gospodarski oporavak.

Usprkos svim poteškoćama i izazovima, u narednom desetljeću želimo ostvariti viziju Hrvatske koja će se temeljiti na snaženju državnih institucija, ubrzanom gospodarskom rastu, socijalnoj pravednosti i izgradnji demokratskog poretka koji će jamčiti mir, slobodu i stabilnost. Potrebno je uložiti i dodatne napore u demografsku revitalizaciju te podizanje životnog standarda mladih ljudi i obitelji kako bismo osigurali njihov ostanak u Hrvatskoj.

Stoga vođeni temeljnim vrijednostima na kojima je nastala današnja Hrvatska te uvažavajući sve svjetonazorske i političke razlike, trebamo se okrenuti temama budućnosti i izazovima modernog doba. Ta odgovornost je na svima nama. Svim hrvatskim građankama i građanima te Hrvaticama i Hrvatima u domovini i svijetu čestitam 30. obljetnicu međunarodnog priznanja naše domovine."

Život u Petrinji deset mjeseci nakon potresa PIŠE MIRKO GALIĆ Nakon 30 godina znamo: nije dovoljno imati državu, treba imati dobru državu Zagreb: Zoran Milanović o modernizaciji i opremanju Hrvatske kopnene vojske MEĐUNARODNO PRIZNANJE RH Predsjednik Milanović o današnjoj obljetnici: 'Ključan trenutak afirmacije RH na međunarodnoj sceni' Nikola Eterović Intervju mons. Nikola Eterović Govorio sam papi: Priznanjem Hrvatske zaustavit će se rat
rijedak poremećaj
Ima 22 godine, ali izgleda kao da joj je 8: 'Ljudi osuđuju moje roditelje jer se šminkam, pušim...'
Hrvat iz Ukrajine
trupe su na granici cijelo vrijeme
Hrvat koji je u Ukrajini ratovao šest godina: 'Ne vjerujem da će biti napada, zima ide kraju, počinje sezona kiše'
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • goran2hr:

    Kako mu nije neugodno?! Njegov doprinos osamostaljenju Hrvatske jednak je nuli. Kao i njegovom šefu stranke. I sada eto, on ima nešto za reći?!

  • Tramp:

    Korisnije bi bilo da je prdnuo, barem bi ovi oko njega saznali da nemaju koronu!

  • Avatar Nevini Branimir
    Nevini Branimir:

    Jandroković: Čestitam svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja naše domovine i to još posebno onim sposobnim i vrijednim pravim hrvatima koji su se spasili i uspješno pobjegli za Irsku i Njemačku.