Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 50
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OBJAVIO ZAVOD ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Izračunato za koliko se stupnjeva, i gdje najviše, zagrijalo tlo u Hrvatskoj

Zagreb: Jezero Bundek gotovo presušilo
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
1/5
26.12.2023.
u 12:34

U posljednjih 70 godina u zemljama koje danas čine Europsku uniju vlaga u tlu značajno se smanjila u mediteranskoj regiji i povećala u dijelovima sjeverne Europe

Prema podacima Svjetske banke, navodnjava se samo petina ukupnog obrađenog zemljišta, a na tih 20 posto proizvede se čak 40 posto ukupno proizvedene hrane u svijetu. Poljoprivredne površine koje se navodnjavaju u prosjeku su najmanje dvostruko produktivnije po jedinici površine od nenavodnjavanih, što ujedno omogućuje veću intenzifikaciju proizvodnje i diverzifikaciju usjeva, pojašnjavaju u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.

U posljednjih 70 godina u zemljama koje danas čine Europsku uniju vlaga u tlu značajno se smanjila u mediteranskoj regiji i povećala u dijelovima sjeverne Europe.

- Predviđaju se slični učinci za nadolazeća desetljeća, budući da se rast prosječnih temperatura zraka nastavlja a obrasci oborina mijenjaju. Vegetacijska sezona uzgoja poljoprivrednih kultura u Europi produljila se za više od 10 dana od 1992. godine. U Republici Hrvatskoj je, nakon 1991. godine izražen porast maksimalne temperature tla na dubini od pet centimetara. U istočnoj Hrvatskoj taj porast iznosi 0,4 °C u 10 godina, dok je u središnjoj Hrvatskoj porast nešto veći i iznosi 0,5 °C u 10 godina. Najveći porast u iznosu od 0,6 °C u 10 godina uočen je u Lici, dok je najmanji u iznosu od 0,3 °C uočen na Jadranu – navode u Zavodu.

Analiza trenda maksimalne temperature na pet centimetara dubine po sezonama pokazala je da je porast najveći ljeti, od 0,7 °C u 10 godina do 1,0 °C. Trend rasta maksimalne temperature tla uočen je i na dubinama od pet centimetara. Broj dana s temperaturom tla jednakom ili većom od 30 stupnjeva na dubini od pet centimetara porastao je u zadnja dva desetljeća od četiri dana po desetljeću u jadranskom području do osam dana u istočnom dijelu.

POVEZANI ČLANCI:

- Ova duža stanja visoke zagrijanosti tla utječu na vlagu tla, te na fizikalno kemijske, biološke i biokemijske procese što u konačnici utječe i na vegetaciju i na poljoprivrednu proizvodnju. Odvodnja i navodnjavanje su zbog ekstrema kojih smo svjedoci, poput poplava i suša, jedne od agrotehničkih mjera koje mogu biti odgovor na klimatske promjene. Također, povećanje sadržaja organskog ugljika mjera je koja pridonosi povećanju kapaciteta tla za usvajanje i zadržavanje vode. Prilagodba odabirom kultura i sorti koje su primjerenije novim klimatskim uvjetima je nezaobilazna nužnost. Vlada RH je još 2005. odobrila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama.

Projektom je planirano do kraja 2020. godine navodnjavati 65.000 hektara od 484.026 hektara poljoprivrednih površina za koje je utvrđena vrlo visoka i visoka pogodnost za navodnjavanje. Međutim, ostvareno je navodnjavanje na oko 30.000 hektara, odnosno niti sedam posto od površina koje su ocijenjene kao pogodne za navodnjavanje – naveli su u Zavodu.

Komentara 1

Avatar Pola Marku, pola Mostu
Pola Marku, pola Mostu
20:02 26.12.2023.

Taj zavod ne postoji.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije