Visoki srbijanski dužnosnici odbacili su danas kritike hrvatskog šefa diplomacije Mire Kovača da Srbija ne ispunjava obveze o zastupljenosti hrvatske manjine u parlamentu te ustvrdili da su prava adresa za primjedbe predstavnici hrvatske zajednice koji odlučuju kako će sudjelovati u izbornom procesu.
Na tvrdnju hrvatskog ministra vanjskih poslova iznesenu u petak navečer na Jabuci TV da Srbija ne ispunjava obveze iz međudržavnog sporazuma, prema kojem treba osigurati zastupljenost hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije, Kovačev srbijanski kolega Ivica Dačić uzvratio je porukom da hrvatska zajednica može dobiti tri mjesta u parlamentu, ali njezini predstavnici ne koriste to pravo iz izbornog sustava.
“Srbija ispunjava sve međunarodne standarde kad su u pitanju prava nacionalnih manjina. Naš izborni sustav jasno određuje da se za liste nacionalnih manjina ne primjenjuje izborni prag od pet posto, već se mandati njima određuju po načelu takozvanog prirodnog praga”, objasnio je Dačić.
On je istaknuo kako bi, slijedom zakonskih mogućnosti, hrvatske liste mogle dobiti tri zastupnička mandata u državnom parlamentu “ukoliko bi nastupile samostalno”, ali politički predstavnici Hrvata u Srbiji nisu donijeli takvu odluku. U tom kontekstu Dačić je svom hrvatskom kolegi sugerirao da adresa za kritike nije država, već Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.
“Odluka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini da ide na listu Demokratske stranke (DS) izravno je usmjerena protiv interesa Hrvata. Dakle, adresa za kritike nije država Srbija, već Demokratski savez Hrvata u Vojvodini”, poručuje Dačić, naglašavajući da je o tome već izvijestio hrvatskog kolegu.
“To sam i rekao ministru Kovaču kada smo se susreli u Amsterdamu na sjednici šefova diplomacija Europske unije sa Zapadnim Balkanom“, kaže Dačić u izjavi koju prenosi ministarstvo vanjskih poslova Srbije.
Na Kovačevu izjavu reagirao je i predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije u prethodnom mandatu Meho Omerović, odbacujući tvrdnje hrvatskog šefa diplomacije da Srbija diskriminira predstavnike hrvatske nacionalne zajednice.
Omerović je podsjetio da, kao i ostale manjinske zajednice, i Hrvati u Srbiji imaju pravo i mogućnost samostalno sudjelovati na izborima i tako osigurati zastupničke mandate u parlamentu.
“Ako gledamo samo brojke, hipotetički u Srbiji ima 60.000 Hrvata koji bi, ako bi izišli na izbore samostalno, kao druge nacionalne manjine, mogli dobiti do tri zastupnička mandata. To je slučaj, primjerice, s Albancima”, rekao je Omerović za agenciju Tanjug.
Po njegovoj ocjeni “loptica je u dvorištu Hrvatskog nacionalnog vijeća i predstavnika Hrvata, koji su politički organizirani u Vojvodini, ali ne žele koristiti pravo kao nacionalna manjina da imaju prirodni prag, nego idu na listu Demokratske stranke”.
“Njihov broj mandata u Skupštini ovisit će o dogovoru hoće li im demokrati dati jedno ili dva mjesta”, kaže Omerović, čudeći se političkoj odluci predstavnika hrvatske zajednice.
Pitanje manjinskih prava, nažalost, u državama bivše Jugoslavije postavlja se samo u vrijeme izbora
Omerović kaže kako je u tom kontekstu “tražiti prostor da Srbija diskriminira hrvatsku zajednicu vrlo nepristojno”.
Također, Omerović ukazuje na činjenicu da su izborni zakoni Srbije i Hrvatske bitno različiti, te da - prema srbijanskom izbornom zakonodavstvu - manjinske liste nemaju obvezu prijeći izborni prag od pet posto, već im se priznaje tz. prirodni prag koji omogućuje da “s 15.000 glasova na izborima u Srbiji bilo koja manjina može imati bar jednog zastupnika u Narodnoj skupštini”.
Omerović poručuje i da je “Srbija ratificirala sve međunarodne konvencije i obaveze koje se tiču nacionalnih manjina i poštuje sva prava koja manjine uživaju”.
Istodobno, Omerović, Bošnjak iz Novog Pazara i član Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasima Ljajića, te zastupnik u više mandata, kaže kako se “pitanje manjinskih prava, nažalost, u državama bivše Jugoslavije postavlja samo u vrijeme izbora”.
Upozoravajući na razlike između izbornih zakona dviju država, Omerović ističe i da Hrvatska ima 10 izbornih jedinica, uz precizno određenu zastupljenost manjina u Saboru, dok je cijela Srbija jedna izborna jedinica, a u posljednjem sazivu bilo je više od 20 predstavnika nacionalnih manjina od ukupno 250 zastupnika.
“I gledajući te apsolutne brojke, mi u paramentu imamo sve predstavnike nacionalnih manjina, osim hrvatske, jer su oni okupljeni oko političke stranke vojvođanskih Hrvata, koji po pravilu idu na političkoj listi DS. A zašto ih nije bilo na listi DS u prošlom mandatu, to je pitanje za njih”, zaključio je Omerović.
U sjedištu oporbene Demokratske stranke (DS) u Beogradu u petak je šest stranaka i političkih organizacija potpisalo koalicijski sporazum o formiranju zajedničke izborne liste za predstojeće republičke, pokrajinske i lokalne izbore koji će u Srbiji biti održani 24. travnja.
Sporazum su potpisali DS, DSHV, Nova stranka, Zajedno za Srbiju, Zajedno za Šumadiju i Pokret za Krajinu.
“Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) potpisao je sporazum o koaliciji kojoj će na čelu biti Demokratska stranka zbog toga što je riječ o stranci koja ima najviše razumijevanja za hrvatsku manjinu u Vojvodini”, izjavio je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
„Dogovorili smo se da imamo prolazna mjesta u skupštini Srbije i Vojvodine, kao i u još desetak općina i gradova u kojima žive Hrvati“, naveo je čelnik DSHV-a za hrvatske medije u Vojvodini.
>> Kovač: Hrvatska će brzo ratificirati sporazum o ulasku Crne Gore u NATO
koja prava imaju manjina ?, dali Albanci imaju prava da se skoluju u svom jeziku i svom pismu, ne cirilici ali knjigama koje pisu Albanski program skolovanja?..sto je sa Hrvatima dali im je vracena autonomija Vojvodine, sto je sa Bosnjacimaa i njihovim pravima na sve gore pomenuto, i sa jos dodacima o tome dali je srbija priznala genocid nad njima, dali su otkriveni i kaznjeni saucesnici genocida,itd...