Ivan Mišetić, dugogodišnji direktor Croatije Airlinesa, najbolje je
plaćeni državni menadžer. Mišetić je u 2007. godini mjesečno zarađivao
43.186 kuna, gotovo četiri puta više od Ivana Mravka, direktora HEP-a.
Jedan gubitaš
Podatke o najvišim isplaćenim plaćama u javnim poduzećima, zajedno s
drugim poslovnim rezultatima, objavila je Vlada, koja je na zatvorenoj
sjednici raspravila financijske izvještaje za 2007. godinu u 20 javnih
poduzeća. Vlada je zadovoljna što su državne tvrtke ostvarile 1,4
milijarde kuna dobiti (16 posto više nego godinu prije), a samo je
jedna među njima, Autocesta Rijeka – Zagreb, poslovala s gubicima. Među
dobitašima se tako našao i Croatia Airlines, Vjesnik, Hrvatska
radiotelevizija pa i Hrvatske željeznice. Ipak, čak 11 od 20 državnih
poduzeća ne može bez subvencija i dotacija iz proračuna, koje su 2007.
godine iznosile 2,9 milijardi kuna.
Najviše subvencija išlo je HŽ-u, 1,8 milijardi kuna. Vlada kao svoj
uspjeh navodi činjenicu što je udio subvencija u ukupnim prihodima pao
sa šest na pet posto. Zamrzavanje plaća koje traži premijer pogodit će
zaposlene u državnim poduzećima više nego njihove direktore.
Troškovi osoblja u 2007. godini povećani su šest posto i na kraju 2007.
godine iznosili su 9,3 milijarde kuna. Najveći porast troškova osoblja
imali su Autocesta Rijeka – Zagreb (26 posto) zbog većeg broja radnika,
Hrvatske vode (14 posto) i Hrvatske ceste d.o.o. (13 posto). Većeg zapošljavanja
(7 posto) bilo je i u Croatiji osiguranju.
Rast zaduženosti
Pvi čovjek vodećega državnog osiguravatelja Hrvoje Vojković imao je neto
plaću 36.420, slično kao i prvi čovjek Janafa. Sad je to Ante Markov, a
do proljeća prošle godine Janaf je vodio Dubravko Tkalčić.
Većina predsjednika uprava javnih poduzeća (Hrvatske šume, Pošta, HRT,
Hrvatske ceste, Hrvatske vode) ima plaću od 17 do 21 tisuće kuna, no u
izvještaju se ne navodi plaća prvog čovjeka Ine. Menadžerski ugovori u
Ini poslovna su tajna, a najbolje plaćena osoba izvan menadžerskog
kruga zarađuje 12.596 kuna. Najnižu neto plaću u 2007. godini isplatila
je Jadrolinija u iznosu od 1850 kuna, Hrvatske šume od 2093 kuna te
Odašiljači i veze 2269 kuna.
Premda je Vlada zadovoljna rezultatima, izvještaji za 2007. godinu
otkrivaju da se već tada jedan posto usporila investicijska moć javnih
poduzeća.
Te su tvrtke investirale 23,5 milijardi kuna, a kreditna zaduženost im je porasla na 26,7 milijardi kuna.
Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze za 18 društava (bez Croatije
osiguranja i Hrvatskih voda) iznosile su 53,8 milijardi kuna što, u
usporedbi s 2006. godinom, kada su bile 45,4 milijardi kuna,
predstavlja povećanje od 19 posto.
REKORDNA PRIMANJA
