Ispraznica, osjećajnik i parkomat najbolje nove hrvatske riječi
Tri stotine prijedloga stiglo je na javni natječaj časopisa Jezik koji od 1993. godine, na inicijativu S. Babića, organizira izbor za novu hrvatsku riječ.
Komentari 64
ZOO CITY, nacionalni lanac trgovina s proizvodima za kućne ljubimce, sudjelovat će na Shopping festivalu u organizaciji trgovačkog centra City Centar One od 25. do 27. ožujka popustima od čak 35 % .................. TOLIKO o hrvatskin rijecima u svakodnevnom zivotu...
Ovo dolje su sve razlike između hrvatskog i srpskog jezika... A evo po meni jednog od najboljih primjera kako Hrvati nisu imali kaj krasti od Srba koji su sa svojim prijateljima Turcima igrali 400 godina užičko kolo.. Ovo je pismo koje je je hrvatski velikaš grof Petar IV. Zrinski napisao svojoj surpuzi Katarini: \"Moje drago srce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas (s)mo mi jedan od drugoga serčeno prošćenje vzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te u čem zbantuval aliti se u čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsamogućega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem u dike vekovečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar ne žalosti ar je to tak moralo biti. U novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kćerju Auroru Veroniku blagoslovi. Groff Zrini Petar Ovo gore je pismo koje je napisao jedan od preteča ilirizma u 17. st. kada je Trojednu Kraljevinu od Srbije razdvajalo more Turaka. To pismo gore nema blage veze sa srpskim, kao što niti Srbi nemaju blage veze s pameću..
Hrvatski i srpski su isprepleteni turcizmima, germanizmina novokomponiranim rijecima no oba su jezika jako slicna da se ljudi jedno 99% razumiju. Oba plemena hutu i tutsi zele bit nesto peto sto se jezika tice je povijesno gledano uvijek bila tabubu tema. Malo smijesno sve skupa ali eto nek se ljudi zabavljaju bolje da se bave tjezikom nego ekonomijom koja im ocito ne ide.
Ma ja se sada pitam šta je ono radio Vuk Karadžić po hrvatskim selima i zapisivao... A čini mi se da je i nekakvu glagoljicu kopirao za svoju azbuku... Srbi prije svega kao narod ne postoje. Može vam biti krivo,o, ali tako je. Jezik nikada nisu imali, kao ni vjeru. Sve su to bile mješavine svega i svačega. I onda uspoređivati hrvatski i srpski jezik?... pa naravno kada su nas tito i kompanija ubacili u mlin srpsko-hrvatskog.... Prije toga su se itekako razlikovali. Slični, da, ali ne i isti!
Gorghar Odi veterinaru!
. PARKOMAT je 100 % ENGLESKA (složena) riječ.
. ZAJEBANCIJA Taj Babić & Co. hrvatski jezik je samo jedan - nevjerovatan cirkus. U cijelom tom članku je ipak pravi tko-zna-koliko-karatni biser \"riječ\" PARKOMAT ?... kao zamjena za \'automat za naplatu parkiranja\'. PARKOMAT ?? Ta riječ je složenica naa na ENGLESKOM jeziku (koji, usput rečeno, u svojoj osnovi ima 95 % riječi staro-latinskog jezika). Zbilja, tko tu koga zajebhava ? PARK (eng.) - perivoj, ograditi, sakupiti, veliki vrt, ostaviti (auto), visoravan MAT (eng.) - podmetač, rogožina, brisač, prostirač, prostirka, strunjača, hasura, otirač Dakle, PARKOMAT (složenica) - bi mogla biti riječ u značenju: \"neka ograđena površina za nešto (o)staviti\"
nabijem ih na ukrutnik !
. Kad sitni ljudi imaju puno dokolice (slobodnog vremena), svakako će izmisliti kojekakve rđavštine (šale, psine, podvale, besmislice). Lao Ce
simpleman čija je to riječ a vo što ti se gadi biti po rođenju hrvat -- valjda po ničemu drugomm --- sretno simpelman ko te drži -- ja sam ponosan i svi moji što smo hrvati ------ možeš uzeti putnuputnu kartu u jednom smijeru -- naravno da to ne želiš ---pozdrav...
Dakle,mi Hrvati stvarno nemamo pametnijeg posla,nego \"obogadjivati\" nas jezik glupostima... Pa kada smo ve ctako daleko,zasto nam netko ne pronadje nas izraz za nas najelitniji sport VATERPOLO ili izvorno engleski WATERPOLO !!! Svi drugi imaju za tu sportsku granu svoj naziv... Ispraznica...koja glupost ! Parkomat...bas prava hrvatska rijec !...Parking i automat su obje strane rijeci !!!
acmilano je napisao/la: Dakle,mi Hrvati stvarno nemamo pametnijeg posla,nego \"obogadjivati\" nas jezik glupostima... Pa kada smo ve ctako daleko,zasto nam netko ne pronadje nas izraz za nas najelitniji sport VATERPOLO ili izvorno engleski WATERPOLO !!! --- Za vaterpolo sam jaa patentirao rijec VODOMET. prav hrvatska rijec!
Razgovaraju dva hrvatska profesora lingvistike, te će jedan od njih naprasno: - \"Zaboga, i Srbi kažu Hrvat, morat ćemo pronaći novu riječ\"
Bogatsvo hrvatskog jezika je veliko, odlikuje se mnogim izvornim hrvatskim riječima, ali i tuđicama pod utjecajem dodira sa drugim jezicima. Sa porastom tehnologije i razvojem društva, morale su se kovati nove riječi, što vrijedi i danas, ali ne mogu see sve strane riječi uvijek zamijeniti domaćima, zato neki takvi konstrukti ne budu opće prihvaćeni i ne treba kod tofa pretjerivati. Tako su n. pr. riječi kao povijest, zemljopis, tisak, dalekozor, spremnik itd. prihvatljive i lako izgovorljive, za razliku od nekih koje to nisu - u tom slučaju je bolje koristiti tuđicu. Osobno mi se niti jedna od predmetnih riječi ne sviđa, bolje su u tim slučajevima tuđice. Također je politikanstvo tvrditi da su hrvatski i srpski isti jezici - ne, razlike su velike, hrvatski ima od prije mnogo vlastitih izraza, ali svi jezici se stalno mijenjaju, proširuje im se vokabular, mijenja gramatika, usvajaju tuđice itd - samo lingvisti su odgovorni za taj razvoj, ali se isti nalaze pred stalnim sudom javnosti, jer narod je isto sudionik u razvoju jezika.
Nekada je francuski bio glavni jezik diplomacije. Danas ga prakticno nema na medjunarodnoj sceni. Zamijenio ga je engleski. Francuzi se jos i danas ogorceno i zestoko bore za \"cistocu\" svog jezika, a engleski bez kompleksa prihvaca izraze i rijeci iz iz raznih izvora. Engleski jezik je ziv i sve jaci, a francuski polagano blijedi i nestaje sa internacionalne scene. Ovi bedaceki izmisljaju rijeci i time ne postizu apsolutno nista pozitivno, to je smjesna igra za mentalne patuljke i provincijalce koji se ne mogu suociti sa vlastitom nebitnoscu.
Kad se već pominju stare i nove reči hrvatskog jezika bilo bi zgodno pogledati jedan kratak nasumični spisak srspkih reči iz rečnika koji je objavljen u Stambolu, na Bosporu, u 15. veku pod naslovom Lugat-i farisî, arabî ve rûmî ve sirb, ili u prevodu \"Rečnik perziskog, arapskog, grčkog i srpskog jezika\". Tu za srpski jezik nalazimo, između ostalog, ove reči: bogobojnik, bogostrašnik, dalekost, daždan, dažditi, govorac, jestija, juha, klanjati se, kto, lagahno, lažac, lepost, ličnik, ljubenica, ljubnik, mnogosmejac, naučitelj, neznanik, nitko, odelati, ogojiti, ojutriti se, omestiti, osnežiti, ozoriti, polesan, postnik, prazdan, premamitelj, prevarnik, primitelj, prostitelj, rabota, sedalište, slugati, slušanik, strašnik, suh, udobriti se, ukriviti, ulomiti se, umoliti se, uravniti, urabotati, utamniti se, uvisočiti se, velikost, zaboravnjac, zlogovornik, znanik
Osobno sam mišljenja da bi se nagrada u ovoj prestižnij disciplini koja samo što nije postala i olimpijski sport trebala zvati “Mlatimudan“ Lijepo je čuvati jezik i običaje, ali ovo je da prostite “cerebralna masturbacija uz oralnu dijareju“ ili uu novogovoru bi to bilo : “mozgovito samomilovanje uz usni (da prostite) proljev. No to je mojemišljenje o tome i nemora se svatko s tim složiti, ali izmišljanje novogovra je glupost koju treba doista povečalom tražiti, o ojmu “parkomat“ ne bih diskutirao jer sam mislio da je to auromat koji naplačuje ulazak u parkove npr Botanički jer riječ “parkirati“ nije hrvatska ili je to disciplina “mješovito“?
28.03.2011. u 00:28h thekurcula je napisao/la: --------------------------------- no to samo dokazuje da ste vi poturčeni Hrvati i da vam nije onaj cotavi izmislio novogovor i uveo ekavicu još bi po Beogradu i kajkali. Sorry, to je bilo jače od mene, morao sam :))
Mi smo poturčeni Hrvati koje Turci nazivaju Srbima? Jel to definicija Srba? Ako jeste, dobro si ubo suštinu, samo moramo još rešiti problem srpskog imena u preturskom periodu. Recimo pominjanje Srba imenom u franačkim letopisima sa početka 9. veka, onih Srba kojima je knez donje Panonije, Ljudevit zvani Posavski, utekao pred franačkom vojskom. (inače, u tim se letopisima ne pominje nikakvo hrvatsko ime, tek za informaciju)
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ma ona Bašćanska ploča vjerojatno laže , krivotvorili Hrvati.. Za one koji su voljni pročitati evo nekoliko razlika: . Fonologija - naglasne razlike: kratkouzlazni je potpuno drukčiji, a i razmještaj naglaska, usp. složenice na -nik; hrv. činòvnīk - srp. čìnovnīk, isto kao i dioba ili pak tipovi poput vésti - vêsti - drukčiji odrazi praslavenskih glasova, ono što je kod nas ć, kod njih je št: opći - opšti, svećenik - sveštenik kao ostaci staroslavenštine - velik utjecaj ruske/staroslavenske fonologije te grčke (primanje ev umjesto eu: evnuh, evropski, Zevs) - drukčija prilagodba posuđenica: usp. hrv. - srp. direktorij - direktorijum, podij - podijum, scenarij - scenaro, Heraklo - Herakle, kemija - hemija -glas jat, dakako Morfologija: - drukčiji rodovi imenica (hrv. - srp.): arhiv - arhiva, osnova - osnov, kroatist - kroatista, specijalist - specijalista, ispravak - ispravka, jezgra - jezgro, - nema sklonidbe brojeva dva, tri i četiri, ostaju okamenjeni - drukčija tvorba riječi (prefiksi, sufiksi, usp. -ioni), karakterističan sufiks sa-, a kod hrv. su-: suborac - saborac, usuglasiti - usaglasiti; češći sufiks -če kao ekv. hrv. -(č)ić (prozorčić - prozorče) - karakteristična tvorba glagola sufiksima -isati (prezent -išem) te -ovati (prezent -ujem): definisati - definišem, Sintaksa: - velik utjecaj balkanskog jezičnog saveza, posebice u da + prezent, poznatom primjeru - dalikanje, grčki utjecaj, to nije organski dio hrvatskog sustava - pošto je uzročni, a kod nas vremenski veznik, isključivo