Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 46
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
RAT BI MOGAO STIĆI U EUROPU

Iran priprema odgovor Trumpu, na meti i američke baze u Europi: Spominje se i ova zemlja

Foto: REUTERS
1/7
19.08.2026.
u 09:40
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Jedan od izvora tvrdi da iranski režim priprema plan za eskalaciju ako Trump ostvari ranije prijetnje i naredi napade na iransku infrastrukturu

Iran bi, u slučaju nove američke eskalacije, mogao proširiti sukob daleko izvan Bliskog istoka i ugroziti američke vojne interese u Europi. Prema izvorima upoznatima s iranskim krugovima odlučivanja, Teheran razmatra mogućnost napada na američke vojne objekte u jugoistočnoj Europi. Time bi se rat koji je dosad bio koncentriran na Bliski istok mogao pretvoriti u širi sukob s izravnim sigurnosnim posljedicama za europske saveznike Washingtona.Iran bi mogao prenijeti rat s Washingtonom na europsko tlo. Prema informacijama Financial Timesa, Teheran razmatra mogućnost napada na američke vojne objekte u Europi ako predsjednik Donald Trump odluči dodatno eskalirati sukob i izravno napasti iransku infrastrukturu. Dva izvora upoznata s iranskim krugovima donošenja odluka rekla su Financial Timesu da su iranske snage procjenjivale mogućnost napada na američke vojne objekte u zemljama jugoistočne Europe, među kojima se spominje i Bugarska. Sofija je prošlog mjeseca pristala omogućiti korištenje zračne baze Bezmer za opskrbu američkih zrakoplova gorivom.

Takav scenarij predstavljao bi dramatično širenje sukoba. Iran bi, umjesto ograničavanja odgovora na američke ciljeve u regiji, mogao pokušati pokazati Washingtonu da će svaka nova eskalacija imati posljedice i izvan Bliskog istoka. Time bi europske zemlje koje na svom teritoriju imaju američke vojne kapacitete mogle postati dio izravnog sigurnosnog rizika. Washington je prethodno optužio Teheran za lansiranje nekoliko projektila prema zajedničkoj američko-britanskoj vojnoj bazi Diego Garcia u Indijskom oceanu, udaljenoj oko 4000 kilometara od Irana. Projektili, prema američkim navodima, nisu pogodili cilj.Istodobno, Iran je već pokazao sposobnost izvođenja napada na velikim udaljenostima. U ožujku je Turska objavila da su NATO-ovi sustavi protuzračne obrane presreli nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana. Istog mjeseca britanska zračna baza Akrotiri na Cipru bila je meta napada bespilotnom letjelicom. Zapadni dužnosnici tada su izrazili sumnju da je dron bio iranskog podrijetla, ali su naveli da ga najvjerojatnije nisu izravno lansirale iranske snage, već jedna od skupina povezanih s Teheranom u regiji.

Posebno zabrinjava procjena jednog od izvora da je iranski napad na američku bazu u Jordanu prošlog mjeseca, u kojem su poginula tri američka vojnika, bio najprecizniji napad dugog dometa koji je Iran dosad izveo.Prema istom izvoru, taj napad mogao je biti i svojevrsna poruka Europi. "Poruka Europi je da bi mogla biti meta projektila i da stoga treba razumjeti gdje se nalazi u ovom ratu", rekao je izvor.Još ozbiljnije zvuči njegovo upozorenje da bi pogrešna procjena mogla rat izravno proširiti na europski kontinent. "Svaka veća pogrešna procjena, poput ciljanja naše infrastrukture, mogla bi pomaknuti rat izvan regije i dovesti ga u Europu", rekao je. Prema izvorima, priroda iranskog odgovora ovisit će prije svega o sljedećim potezima Washingtona. Jedan od izvora tvrdi da iranski režim priprema plan za eskalaciju ako Trump ostvari ranije prijetnje i naredi napade na iransku infrastrukturu. Drugi izvor poručio je da Iran, u slučaju izravnog američkog napada, "neće postavljati nikakva ograničenja na svoj odgovor".

U tom kontekstu ponovno se pojavljuje i Cipar, na kojem se nalazi britanska baza Akrotiri. Prema jednom od izvora, Cipar bi mogao biti među potencijalnim metama iranske odmazde ako se američke vojne operacije nastave. Ono što ovaj scenarij čini posebno opasnim jest mogućnost da Europa iz prostora koji uglavnom podržava američku politiku postane prostor izravnog sukoba. Američke baze, logistički centri i infrastruktura u europskim državama mogli bi se pretvoriti u potencijalne mete, dok bi zemlje domaćini istodobno bile izložene riziku iranskih odgovora. To bi za europske saveznike Washingtona otvorilo izuzetno teško pitanje: mogu li ostati izvan rata ako se američka vojna infrastruktura na njihovu teritoriju nađe na iranskom popisu ciljeva? Iran bi takvim potezom pokušao promijeniti samu logiku sukoba. Umjesto odgovora samo na američke udare na Bliskom istoku, Teheran bi Washingtonu mogao pokazati da se cijena eskalacije može proširiti na njegove saveznike i vojne kapacitete tisućama kilometara od Irana. Upravo je zato prijetnja širenja sukoba na Europu možda opasnija od samog pojedinačnog napada. Jedan projektil ili dron usmjeren prema američkom objektu u europskoj državi mogao bi pokrenuti lanac odmazde u kojem bi se granica između bliskoistočnog i europskog sukoba vrlo brzo izbrisala. Ako Washington i Teheran nastave putem eskalacije, Europa bi tako mogla postati ne samo promatrač rata nego i njegov sljedeći front.

Bijes u Moskvi nakon što su im dronovi uništili rafinerije, poslali zastrašujuću poruku europskoj zemlji
Ključne riječi

Komentara 1

EU
eurofil55
10:14 19.08.2026.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi: "Gotovo je. Amerika sada traži da s nama pregovara pod našim uvjetima." „Pobijedili smo u ratu, a pobijedili smo i u diplomaciji i prisilili smo neprijatelja da prihvati naše uvjete“, rekao je Araghchi. Premaa njegovim riječima, upravo su iranske vojne sposobnosti i situacija na terenu dale snagu iranskoj diplomaciji tijekom pregovora. Istovremeno, general-bojnik Mostafa Izadi, zamjenik zapovjednika Iranske revolucionarne garde (IRGC), ustvrdio je da je strateški važan Hormuški tjesnac pod kontrolom iranskih snaga. „Iran je već neko vrijeme aktivna nuklearna sila i to je jedini razlog zašto su Izrael i Amerika danas u defenzivi“, rekao je jučer načelnik Glavnog stožera pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata