Nemjerljivo mnogo moderna sudskomedicinska struka duguje Eduardu Miloslaviću, profesoru iz američkog Milwaukeeja koji se, sretnom okolnošću, odazvao na poziv zagrebačkog Medicinskog fakulteta pa se 30-ih godina prošlog stoljeća vratio u domovinu. Osamdeset godina kasnije njegovo ime u više se navrata spominjalo u prigodi obilježavanja ove važne, okrugle obljetnice zagrebačkog Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, čemu su na važnosti dali i uzvanici poput predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, rektora Zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa i ministra Predraga Matića.
Ubojstvo na Plješivici
Ministar branitelja naglasio je uspješnu suradnju sa Zavodom koja je iznjedrila možda i najvažniju djelatnost ove institucije: proces identifikacije posmrtnih ostataka žrtava iz Domovinskog rata, kojoj se sustavno pristupilo u kolovozu 1995. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske.
– Postupak identifikacije dočekali smo potpuno spremni i osposobljeni budući da smo iskustvo stekli tijekom identifikacije velikog broja žrtava avionske nesreće nad Vrbovcem i na zagrebačkom željezničkom kolodvoru – istaknuo je predstojnik Zavoda prof. dr. sc. Milovan Kubat.
Zahvaljujući suradnji Zavoda s ministarstvom, točnije, Upravom za zatočene i nestale na čijem je čelu pukovnik Ivan Grujić, do današnjeg su dana ekshumirani posmrtni ostaci 5000 žrtava, od čega je 4090 žrtava i identificirano, što iznosi 82 posto i predstavlja izrazito visoku uspješnost i u svjetskim razmjerima.
Žrtve s Ovčare
– Posebno treba istaknuti kako je Republika Hrvatska bila predvodnica u široj primjeni metode analize DNK u identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava rata – kazao je prof. Kubat pa se prisjetio jednog od prvih slučajeva, ubojstva mlade žene na Plješivici kada su analizirani uzorci čak 108 muškaraca.
Otkako je 1994. godine pri Zavodu osnovan DNK laboratorij do danas tom je metodom identificirano više od 1500 žrtava iz Domovinskog rata. Od 200 tijela pronađenih na Ovčari tom je metodom identificirano više od polovice žrtava.
– Rješavanje pitanja nestalih pridonosi smanjenju napetosti i uspostavi suživota na ratom zahvaćenim područjima. Proces identifikacije žrtava ima bitnu ulogu iz humanitarne i društvene perspektive te u pogledu kaznenog progona počinitelja – zaključio je profesor Milovan Kubat.
>> 'Bili su cijelo vrijeme pokraj nas, a opet toliko daleko'
>> Započele ekshumacije na groblju u Gornjem Selištu
