B2 Holding, vlasnik B2 Kapitala, oglasio se na Burzi u Oslu na kojoj im kotiraju dionice objavom u kojoj, kao i hrvatska podružnica, tvrde da je najveća kazna AZOP-a ikada izrečena za „navodnu povredu sigurnosti podataka“. Vrlo hrabra i nadmoćna izjava s obzirom na ono što piše u rješenju hrvatskog regulatora, no nije i neočekivana s obzirom da su samo nekoliko dana ranije objavili i financijski izvještaj za 2022., u kojem su naveli da u prošloj godini nisu imali nijednu povredu sigurnosti podataka. Očito se drže te retorike za investicijsku zajednicu, iako za lažno izvještavanje mogu dobiti kaznu do 4% godišnjih prihoda, 12,6 milijuna eura. O tome smo poslali upit, kao i norveškom regulatoru financijskih institucija, ali još nisu odgovorili. No minimum su napravili – Burzu u Oslu su upoznali s informacijom da im je „odrezano“ 2,26 milijuna eura kazne. S kojom se ne slažu. Na cijenu dionica objava se, prema zadnjim podacima o trgovanju, još nije odrazila.
- Podružnica B2 Holdinga u Hrvatskoj, B2 Kapital, primila je obavijest 4. svibnja 2023. od strane Agencije za zaštitu podataka, AZOP, o novčanoj kazni zbog navodnih kršenja GDPR propisa. Kazna iznosi 2.265.000 eura. B2Holding kao grupa radi prema najvišim standardima u zaštiti okoliša, socijalnim, regulatornim i pitanjima upravljanja te će se baviti navodnim kršenjima kao pitanjem najvišeg prioriteta. Zaključak temeljite procjene koju su proveli B2Holding i njegova neovisna agencija stručnih savjetnika je da nema curenja podataka od strane B2 Kapitala koji se odnose na klijente ili dužnike iz IT sustava tvrtke. Dakle, B2Holding ne slaže se s navodima iz odluke AZOP-a – stoji u priopćenju koje potpisuje Rasmus Hansson, voditelj komercijalne strategije i odnosa s investitorima B2 Holdinga.
Naveli su još i da B2Holding ostaje predan održavanju najviših standarda zaštite podataka te nastavku otvorenog i konstruktivnog dijaloga i suradnje s bilo kojim središnjim ili lokalnim tijelom za usklađenost i regulatorne poslove, uključujući AZOP u Hrvatskoj. Tvrtka B2 Kapital žalit će se na rješenja AZOP-a.
Eto. Toliko o suradnji. O njoj je u jučerašnjem rješenju AZOP-a konkretizirano:
„Isto tako, kao otegotna okolnost u provedenom upravnom postupku utvrđene su određene manjkavosti kod suradnje. Naime, nakon više dopisa poslanih od strane Agencije u svrhu traženja dodatnog očitovanja ili dokumentacije od strane voditelja obrade, na iste je odgovarao pred zadnje dane postavljenog roka te slao dopise za potrebe produženja roka i pojašnjenja zatraženih okolnosti, iako je isto mogao zatražiti i prije, a što je u određenoj mjeri utjecalo na odugovlačenje postupka. Također, na višekratna traženja Agencije za zaštitu osobnih podataka određene dokumentacije (izlista sistemskih zapisa), voditelj obrade iste nije dostavio.“
Danas vidimo da to izgleda nije poslovna politika samo B2 Kapitala, nego i njihovih skandinavskih vlasnika. No 77.317 hrvatskih građana kojima su, prema rješenju AZOP-a, zloupotrijebljeni osobni podaci, u međuvremenu može podići tužbe za nematerijalnu štetu. Zanimljivo je da je situacija koincidirala sa svježom, jučerašnjom presudom Europskog suda pravde (C-300/21) prema kojoj ispitanici (građani čiji se osobni podaci obrađuju) imaju pravo na naknadu nematerijalne štete, neovisno o tome koliko je male te da ne postoji „minimalni prag“ nematerijalne štete. Iako B2 Kapital konstantno tvrdi da nije došlo do curenja podataka niti hakerskih upada u njihov sustav, ostaje činjenica da su izgubili nadzor nad cirkulacijom osobnih podataka svojih ispitanika te nisu mogli objasniti uzroke neovlaštenog izvlačenja osobnih podataka. Ostaje otvoreno i pitanje jesu li namjerno minorizirali ozbiljnost situacije svojoj norveškoj upravi ili su u dogovoru s njima namjerno odlučili izostaviti stvarno stanje svojim dioničarima, kreditorima i investicijskoj javnosti.
No u problemu nije samo B2 Kapital, nego i banke koje su im ustupile potraživanja jer su, kako je AZOP naveo u rješenju, posrijedi dužnici financijskih institucija čija su dugovanja prodana B2 Kapitalu. A oni su dovedeni u lošiji pravni položaj u odnosu na povredu zaštite prava na bankovnu tajnu, a banke su solidarno odgovorne u slučaju narušenog pravnog položaja potrošača kod prijenosa potraživanja. Pravno je pitanje i opseg podataka koji su smjele prenositi na agencije.
Novac je "bog" i njihova svetinja. Čovik je tu samo sredstvo kako doći so novca, laž je samo posljedica i način za opravdavanje muljaže!