Cijelim nizom opstrukcija banke se trude demotivirati klijente u otvaranju besplatnog računa: od uskraćivanja mobilnog bankarstva i inzistiranja na osobnom dolasku čak i nepokretnim osobama do ucjenjivanja ukidanjem dopuštenih minusa ili samovoljnog isključivanja grupa klijenata. Ne događa se to zato što je zakon loš. Upravo suprotno: da je loš, ne bi bilo potrebe za time. Događa se jer banke pokušavaju izmanipulirati njegovu primjenu, kao i svaki put kad su prisiljene ispraviti nezakonitosti. Sjetimo se samo konverzije CHF kredita u eure: pogrešnih tečajeva, korištenja internih, za klijenta nepovoljnijih datuma za obračun, umanjivanja iznosa preplate, skrivanja strukture duga: glavnice, kamata i tečajnih razlika, uvjetovanja konverzije aneksima kojima traže odricanje od daljnjih potraživanja… I dandanas traju sudski procesi na tu temu, a ni Vrhovni sud još nije donio pravorijek.
Poznati 'modus operandi'
Ovo je apsolutno isti modus operandi! No s jednom razlikom – više ih ne "nadzire" samo blagonakloni HNB. Idemo to reći "naglas": zaratile su osobno s ministrom financija, koji je prepoznao Večernjakovu akciju i odlučio ispraviti nezakonit namet koji građani plaćaju kako bi došli do svojih prihoda: plaća, mirovina i honorara. Ovo je udar na Primorca, najviše zato što je 300 milijuna eura kamata za narodne obveznice "uzeo" bankama i dao građanima, to se priča u stručnim financijskim krugovima. A sad im je dodatno, prema procjeni HUB-a, "izbio" 100 milijuna eura godišnje prihoda od naknada. "Kvaka" je, za razliku od CHF-a, u tome što za banke ova opstrukcija nije logična jer je ministru financija na raspolaganju mjera oporezivanja tog prihoda koji su banke stekle tijekom svih ovih godina, a izgledna je argumentacija da je bio protupravan. Jer u trenutku kad je tadašnji ministar financija Slavko Linić prisilio građane na isplate preko banaka, naknada nije bilo, a poslovnica je bilo više i s prilagođenijim radnim vremenom.
Da je Ministarstvo financija svjesno što se događa, svjedoči reakcija od 5. siječnja kad je dodatno upozorilo banke da ne smiju korisnike besplatnog paketa dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale klijente: ne smiju ograničavati opseg i dostupnost usluga niti ih na bilo koji način destimulirati u korištenju, što uključuje i ucjene ukidanjem "minusa". Jedina iznimka odnosi se na internetsko i mobilno bankarstvo jer banke smiju same izabrati, iako više od 90% građana koristi mobilno. Posebno su naglasili da besplatan paket moraju omogućiti i osobama koje zbog zdravstvenog stanja, dobi ili institucionalnog smještaja ne mogu doći osobno. Uoči primjene zakona Ministarstvo je uputilo i dopis Hrvatskoj udruzi banaka naglašavajući da nije dopušteno odvraćati potrošače od korištenja te da osoblje u poslovnicama mora biti educirano i osposobljeno za pružanje potpunih, razumljivih i točnih informacija, osobito starijim osobama i drugim ranjivim skupinama. U Ministarstvu otkrivaju kako, s obzirom na to da su od primjene prošla tek dva radna dana, do sada nisu zabilježili veći broj pritužbi ni teških slučajeva kršenja, ali svjesni su da se pravo stanje još ne može znati te pozivaju građane da im se obrate za pomoć u svakom trenutku kao stručnom nositelju izrade propisa. Mi bismo dodali, očito i kao regulatoru.
Ističu da banka klijentima na pritužbe mora odgovoriti u roku od deset dana, a u iznimnim slučajevima najviše 35, no ako i nakon toga smatraju da im se krše prava, prigovor trebaju uputiti HNB-u, kojem banke mora odgovoriti za najviše deset dana. Potrošač ima pravo pokrenuti i postupak mirenja u kojem je banka dužna sudjelovati. Od HUB-a Ministarstvo očekuje da doprinese osiguravanju ujednačene i kvalitetne prakse informiranja potrošača te ostvarivanja njihovih prava u svim bankama. Na upit o potencijalnom korištenju poreza na aktivu ili drugih instrumenata kao metode discipliniranja odvraćaju: Iako je zaista prerano govoriti o učincima primjene, kontinuirano pratimo situaciju u bankarskom sektoru i upravo je Ministarstvo financija prvo ukazalo na problem povećanja naknada koje banke naplaćuju u poslovanju s potrošačima. U suradnji s HNB-om, u slučaju utvrđivanja nepravilnosti ili postupanja suprotno važećim propisima poduzet ćemo odgovarajuće mjere u okviru svojih zakonskih ovlasti i raspoloživih instrumenata.
Banke odbacuju kritike
Pametnome dosta. U HNB-u pak objašnjavaju da će oni, ako nakon pritužbe utvrde kršenje, pokrenuti prekršajni postupak pred Financijskim inspektoratom Ministarstva financija. Zbog kratkog vremena primili su samo nekoliko upita. Iz HUB-a odbacuju kritike o opstrukcijama kao neutemeljene te u priopćenju taksativno ponavljaju što su sve banke dužne, a što nisu. No nisu nam odgovorili na konkretna pitanja o statistici pritužbi građana, (ne)postojanju preporuka bankama za edukaciju osoblja i informiranje korisnika kao i (ne)postojanju koordinacije s HNB-om i Ministarstvom oko kršenja zakona. Neke su nam banke i pojedinačno odgovorile na upite pa tako iz PBZ-a objašnjavaju da ne traže osobni dolazak klijenata, nego koriste redovnu punomoć za račun koju već imaju te da imaju interne smjernice koje onemogućavaju diskriminaciju, a digitalni kanali imaju im iste funkcionalnosti. Erste zahtijeva dolazak u poslovnicu ili traži "specijalnu punomoć", jednako kao i RBA, OTP i Addiko. Mobilno bankarstvo od 1. travnja Erste će naplaćivati, a i RBA i OTP nude samo internetsko bankarstvo. Addiko omogućava suženo korištenje mobilne aplikacije. Banke su, očito, "suženo" shvatile primjenu zakona. Vrijeme je da prošire vidike.
Otvori KEKS Pay
ovo je dobar pokušaj, ali država treba zakon doraditi, tj. propisati da banke moraju dati obvezno i internet i mobilno bankarstvo ako to građanin zatraži, ali onda bez besplatnog podizanja gotovine na šalterima...i npr. 20 besplatnih transakcija mjesečno jer realno banke nemaju nikakve extra troškove jer je sve to automatizirano pa neka zarađuju na kamatama, a ne na izmišljenim naknadama kojim deru građane!!!