Hrvatska privodi kraju provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), jednog od najvećih investicijskih i reformskih ciklusa posljednjih godina. Rok za provedbu svih predviđenih mjera istječe 31. kolovoza, a Vlada najavljuje da će do kraja rujna Europskoj komisiji poslati objedinjeni završni, deveti i deseti zahtjev za plaćanje vrijedan 2,7 milijardi eura, javljaju iz Vlade.
Zahtjev će se temeljiti na preostala 153 pokazatelja, a nakon evaluacije Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a završne isplate očekuju se do kraja 2026. godine. Hrvatskoj je kroz NPOO ukupno na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova. Taj iznos odgovara gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a, što Hrvatsku prema omjeru raspoloživih sredstava i godišnjeg BDP-a svrstava u sam vrh Europske unije, odmah iza Grčke.
Dosad je Hrvatskoj isplaćeno 7,3 milijarde eura, a svih prethodnih osam zahtjeva za plaćanje uspješno je realizirano. Prema podacima Vlade, očekuje se pravodobno ispunjenje gotovo svih preostalih pokazatelja, dok postoji mogućnost da se realizacija njih nekoliko nastavi i nakon formalnog isteka roka NPOO-a. U sklopu plana provedeno je svih 78 predviđenih reformi kroz ukupno 162 reformska pokazatelja, dok su istodobno u realizaciji bila 244 investicijska pokazatelja.
Reforme su obuhvatile niz područja, od administrativnog rasterećenja i digitalizacije gospodarstva do obrazovanja, pravosuđa i tržišta rada. Među provedenim mjerama Vlada izdvaja uvođenje cjelodnevne nastave, reformu sustava plaća prema načelu jednake plaće za jednak rad te mehanizam dobrovoljnog funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave, kojim je dosad obuhvaćeno njih 270. U pravosuđu je, prema Vladinim podacima, broj neriješenih predmeta smanjen za gotovo 70 tisuća, dok je trajanje sudskih postupaka u parničnim i trgovačkim predmetima skraćeno za više od 200 dana. Uveden je i sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba te uspostavljen Registar stanovništva, obitelji i kućanstava.
Značajan dio novca usmjeren je u obrazovnu infrastrukturu. Izgradnjom i obnovom predškolskih ustanova osigurano je više od 12 tisuća dodatnih mjesta u jaslicama i vrtićima diljem Hrvatske. Za potrebe prelaska na cjelodnevnu nastavu izgrađeno je ili obnovljeno 289 učionica u osnovnim školama, dok su projekti u srednjim školama obuhvatili 55 učionica. U digitalnu transformaciju visokog obrazovanja uključeno je više od 90 posto javnih visokih učilišta. U zdravstvu je uspostavljen sustav mobilnih ambulanti s 33 vozila namijenjena pružanju primarne zdravstvene zaštite u ruralnim, udaljenim i otočnim područjima. Pokrenut je i sustav mobilnih ljekarni sa šest vozila i dvije brodice za opskrbu područja bez dostupnih ljekarni.
U području socijalne skrbi izgrađeno je devet centara namijenjenih institucionalnoj skrbi, kućnoj njezi i skrbi u zajednici za starije osobe. NPOO je bio jedan od ključnih izvora financiranja obnove javnih i višestambenih zgrada. Energetski ili cjelovito obnovljeno je više od dva milijuna četvornih metara prostora. Među projektima su obnova KB-a Merkur, rodilišta u Petrovoj i zgrade Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao i višestambenih zgrada u Kninu, Slunju, Obrovcu i Belom Manastiru.
U Zagrebu su obnovljeni i Muzej Mimara, palače Hrvatskog povijesnog muzeja, Umjetnički paviljon te Muzej za umjetnost i obrt, dok su sredstva korištena i za poslijepotresnu obnovu na Banovini, uključujući Opću bolnicu „Dr. Ivo Pedišić“ i Gimnaziju u Sisku te Hrvatski dom u Petrinji. U prometnom sektoru Zagreb je dobio 20 novih tramvaja, a Osijek deset. Nabavljeno je i ukupno 179 autobusa na alternativni pogon za gradski i prigradski prijevoz u nizu hrvatskih gradova i lokalnih jedinica.
U Hrvatskoj su proizvedena i puštena u promet dva baterijska vlaka, a modernizirana je željeznička dionica od zagrebačke Kustošije preko Zapadnog do Glavnog kolodvora. U Zračnoj luci Zadar uveden je potpuno elektrificiran sustav prihvata i otpreme zrakoplova. U energetskom sektoru povećan je kapacitet LNG terminala na Krku, ojačana je plinska infrastruktura te su ulaganja usmjerena u pametna brojila, visokonaponsku mrežu i sustave za skladištenje energije. Istodobno je izgrađeno ili obnovljeno više od dvije tisuće kilometara javne vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, uz gradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i infrastrukture za zaštitu od poplava.
NPOO je pokrenut kao dio europskog instrumenta 'EU sljedeće generacije', uspostavljenog nakon pandemije COVID-19 radi gospodarskog oporavka država članica, ali i ubrzavanja zelene i digitalne tranzicije. Nakon predaje posljednja dva zahtjeva za plaćanje Hrvatsku još čeka njihova evaluacija na europskoj razini. Ako postupak bude dovršen prema planu, preostalih 2,7 milijardi eura trebalo bi biti isplaćeno do kraja ove godine.
FOTO Prodaje se stan u povijesnoj opatijskoj vili: Nekoliko koraka od mora, evo koliko traže
Otvori KEKS Pay
Puno više smo mi platili EU kroz članstvo i druge načine nego što smo dobili iz fondova. Nije EU dobročinitelj nego vrlo koristoljubna organizacija. Prevarili su nas i uvukli u EU. Sada nas Plenki hoće uvući u OECD, pa će nas i ti iskorištavati.