Više od 142 tisuće obrta danas posluje u Hrvatskoj, a interes za obrtništvo posljednjih godina kontinuirano raste. No, uz povećanje broja obrta raste i potreba za kvalitetno obrazovanim stručnjacima koji će moći odgovoriti na sve zahtjevnije potrebe gospodarstva. Upravo zato Hrvatska obrtnička komora ove jeseni pokreće projekt Unaprjeđenje majstorskog zvanja, vrijedan 3,8 milijuna eura, najveće ulaganje u sustav majstorskih ispita od njihova uvođenja 1996. godine.
Obrtnici trebaju znanje
Projekt će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, a njegov je cilj modernizirati programe majstorskih ispita, uskladiti ih sa suvremenim tehnologijama i potrebama tržišta rada te dodatno ojačati ugled majstorske kvalifikacije. Predviđena je izrada novih programa za 45 obrtničkih zanimanja, digitalizacija ispitnih kataloga i baze pitanja, edukacija ispitnih komisija te promocija majstorskog zvanja među mladima. – Posljednjih godina svjedočimo sve većem interesu za obrtništvo. To nije slučajnost. Ljudi sve više prepoznaju da obrtništvo nudi sigurnost, mogućnost razvoja, samostalnost i priliku da od vlastitog znanja izgrade uspješnu poslovnu priču – kaže potpredsjednica Hrvatske obrtničke komore Jelena Ivaniš.
Dodaje kako rast broja obrta neće biti dugoročno održiv bez novih generacija kvalitetno obrazovanih majstora. – Zato su strukovno obrazovanje, naukovanje i stipendije iznimno važni. Znanje stečeno u učionici svoju pravu vrijednost dobiva tek kada se spoji s praktičnim iskustvom u radionici, uz iskusnog mentora – istaknula je Ivaniš prilikom potpisivanja stipendijskih ugovora s učenicima koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja u Slavonskom Brodu.
HOK zato veliku pozornost posvećuje licenciranju obrta za provedbu naukovanja. Takve radionice, naglašava, jamče kvalitetno mentorstvo, sigurne uvjete rada i prijenos znanja koji će učenicima koristiti tijekom cijelog profesionalnog života. Priča, međutim, ne završava završetkom školovanja. Nakon stjecanja radnog iskustva prirodan nastavak profesionalnog razvoja predstavlja polaganje majstorskog ispita, koji je najviša potvrda stručnosti u obrtništvu.
– Samo u posljednjih godinu dana zahtjevan majstorski ispit položilo je čak 929 novih majstorica i majstora u različitim zanimanjima, od elektroinstalatera i automehaničara do frizera i vodoinstalatera. Ove jeseni započinjemo projekt kojim ćemo dodatno podići kvalitetu majstorske kvalifikacije kako bi odgovarala potrebama suvremenog tržišta rada – kaže Ivaniš.
Ističe kako je riječ o ulaganju koje nadilazi samo promjene ispitnih programa. – To pokazuje da hrvatsko obrtništvo ima budućnost jer je svaki majstor jednom bio učenik. Današnji stipendisti, uz podršku svojih mentora, škola i obrtnika, sutra će biti oni koji će svojim znanjem graditi Hrvatsku i prenositi svoje umijeće novim generacijama. Upravo je to najveća vrijednost obrtništva i razlog zbog kojeg vrijedi ulagati u mlade – poručuje.
Drukčiji pristup obrazovanju
Važnost ulaganja u obrazovanje budućih obrtnika naglašava i ministar gospodarstva Ante Šušnjar. On podsjeća kako je ove godine za programe poticanja obrtništva, naukovanja, tradicionalnih i umjetničkih obrta te cjeloživotnog obrazovanja osigurano 8,5 milijuna eura, dok se do kraja godine planiraju novi pozivi za naukovanje vrijedni dodatnih deset milijuna eura.
– Bez ljudi koji znaju svoj posao nema ni tvornica, ni obrta, ni investicija, ni razvoja. Kad govorimo o gospodarstvu, moja prva misao nisu strojevi nego ljudi – kaže ministar.
Projekt modernizacije majstorskog zvanja pokrenut je zato što većina sadašnjih programa potječe još iz 1996. godine, dok su se u međuvremenu tehnologija, proizvodni procesi i potrebe poslodavaca znatno promijenili. Digitalizacija, zelene tehnologije i nova obrtnička zanimanja zahtijevaju drukčiji pristup obrazovanju i provjeri stručnosti. U HOK-u vjeruju da će upravo modernizirani sustav majstorskih ispita pomoći stvaranju stručnijeg kadra i povećati privlačnost obrtničkih zanimanja.
Otvori KEKS Pay
Evo Plenkoviću aduta da privuče iz inostranstva ove sa hrvatskim korijenima. To treba sprovesti brzo dok isti ne shvate da je u Hrvatskoj sramota biti zanatlija ili obićan radnik. Ovu odluku ne podržava niti stara poslovica; „U nadi je spas“.