Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Hrvatska u EU: Kako uzeti milijarde eura iz proračuna

Njemačka najviše uplaćuje u proračun EU, ali iz njezine perspektive postoji računica po kojoj je ona u plusu
22. lipnja 2013. u 21:30 0 komentara 15 prikaza
besparica,lova,novac,euri,kredit,dug,euro (1)
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/5

Modernizacija željezničkih pruga, pelješki most, projekti gradnje pročistača otpadnih voda i ulaganja u vodoopskrbu u raznim hrvatskim gradovima, centar za gospodarenje otpadom i energana u Zagrebu koja otpad pretvara u struju… – to su neki od najvećih projekata koje će Hrvatska prijaviti za financiranje iz strukturnih fondova EU.

Ponedjeljak 1. srpnja 2013. velika je točka preokreta i po količini novca iz EU koji stoji na raspolaganju Hrvatskoj. Dosad smo iz pretpristupnih fondova EU mogli potrošiti oko 150 milijuna godišnje, a odsad iz strukturnih fondova i kroz zajedničku poljoprivrednu politiku možemo potrošiti više od milijardu eura godišnje. Dosad su većinu novca iz EU apsorbirale državne institucije, a odsad će većinu novca moći apsorbirati svi građani Hrvatske, od poduzetnika do udruga, od javnih poduzeća do malih obrta, od onih koji se bave proizvodnjom do onih koji se bave turizmom.

Pozitivna razlika za nas

Upravo se piše natječajna dokumentacija za prvi natječaj iz strukturnih fondova nakon ulaska Hrvatske u EU. Ukupno će se tim prvim natječajem dijeliti 30 milijuna eura, prijavljeni projekti morat će biti vrijedni milijun ili više eura, sufinanciranje će biti 50 posto, a moći će se prijaviti bilo koji mali i srednji poduzetnik koji ulaže u proizvodnju ili u turizam.

– To je prvi natječaj iz strukturnih fondova koji usmjerava novac malim i srednjim proizvođačima, dakle onima koji bi trebali nositi realnu ekonomiju. Natječaj će, prema najavama, biti široko postavljen, svatko će se moći pronaći u kriterijima i objavljuje se manje-više odmah po ulasku u EU, bez puno čekanja, što me posebno veseli – kaže Robert Ravenšćak, konzultant čija tvrtka radi na prijavi projekata i izradi projektne dokumentacije.

Očekivano vrijeme objave tog natječaja kraj je srpnja. I to će biti tek početak. Ubrzo će krenuti lavina takvih natječaja i lavina novca iz EU. Na “malim” projektima poput onih koje će obuhvatiti ovaj natječaj, iako projekti veći od milijun eura zasigurno nisu mali, korist od članstva u EU moći će osjetiti svaki poduzetnik koji ima znanja, sposobnosti i kvalitetne ideje. Na “velikim” projektima poput željeznica, mosta ili vodoopskrbe, korist od članstva u EU moći će osjetiti šira zajednica. Usporedba s iznosima koje druge zemlje EU dobivaju iz Bruxellesa pokazuje da će Hrvatska teško moći ući u “top 10” zemalja koje su najveće neto primateljice, ali Hrvatska ima šanse biti negdje oko 12. ili 13. mjesta po najvećoj pozitivnoj razlici između onoga što uplaćuje i onoga što prima iz proračuna Europske unije.

U proračunu EU do kraja ove godine Hrvatskoj je na raspolaganju 665 milijuna eura, a od 2014. do 2020. ukupno 11,69 milijardi eura. Vrlo vjerojatno neće biti moguće povući sav taj novac, ali treba se truditi biti što uspješniji i predlagati što bolje projekte koji su u skladu s unaprijed postavljenim prioritetima i koji polučuju unaprijed zacrtane rezultate. Financiranje novcem iz strukturnih fondova EU nije jednostavan proces i ponekad se zna dogoditi da se obećani novac ne isplati ako projekt nije napravljen točno onako kako je bilo planirano. Sve se više pazi, posebno sada u vrijeme krize i recesije, da projekti koje financira EU ne izgledaju kao bacanje novca uludo, nego da su održivi i da stvaraju gospodarski rast.

– Europski strukturni i investicijski fondovi bit će važan izvor javnih investicija i poslužit će kao katalizator stvaranja gospodarskog rasta i radnih mjesta – najavila je Europska komisija u dokumentu u kojem je definirala prioritetna područja u kojima će Hrvatska moći povlačiti najviše novca iz fondova EU. Prvi put u povijesti Komisija je za svaku zemlju EU unaprijed, prije početka sedmogodišnjeg proračuna EU, definirala prioritetna područja gospodarstva i društva prema kojima želi usmjeriti novac iz strukturnih fondova. To je učinila i za Hrvatsku, a naši su prioriteti jačanje konkurentnosti gospodarstva, unapređenje tržišta rada, ulaganje u zaštitu okoliša i stvaranje učinkovitije javne uprave. Svaki projekt osmišljen na nekom od tih područja ima veće šanse dobiti financiranje nego, primjerice, projekti iz nekog sasvim desetog područja.

Hrvatska će, kako pokazuju sve dostupne brojke i izračuni, biti među zemljama EU koje se nazivaju neto primateljicama jer više dobivaju nego što uplaćuju u europski proračun. Pojednostavljeno, može se dogoditi da Hrvat sagradi apartmane na moru novcem njemačkog poreznog obveznika kako bi zatim Nijemac mogao dolaziti u taj apartman na ljetovanje i plaćati tom Hrvatu 100 eura na noć. Njemačka je, prema podacima Eurostata za proračun EU iz 2010., bila najveća neto uplatiteljica, odmah iza nje su Velika Britanija, Francuska, Italija… Kako se onda isplati jednom Nijemcu plaćati račune za razvoj drugih, slabije razvijenih dijelova EU?

Ne brinite se za Nijemce, iz njihove perspektive postoji računica po kojoj su oni, zapravo, u plusu. Interni dokument Europske komisije, do kojeg je došao Večernji list, pokazuje da je Njemačka od 2004. udvostručila svoj izvoz u 12 zemalja koje su u dva posljednja kruga proširenja ušle u EU. Taj izvoz Njemačke u zemlje EU-12 iznosio je 121,8 milijardi eura u 2011., što je više od onoga što je Njemačka izvezla u zemlje s najbrže rastućim tržištima poznatije pod skraćenicom BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina). Prema tom internom dokumentu Europske komisije, svaki euro investiran iz kohezijskog fonda EU u zemlje višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) stvara 1,25 eura dodatnog njemačkog izvoza.

Korist od slabijih

– Njemačke kompanije indirektno imaju koristi od strukturnih fondova EU koji se dodjeljuju zemljama EU-12 tako što osvajaju poslove koji se sufinanciraju novcem EU. Njemačka tvrtka Hochtief je, primjerice, sagradila novi terminal zračne luke u Varšavi, što je projekt vrijedan 77,7 milijuna eura i financiran iz EU u 20-postotnom iznosu – navodi interni dokument Europske komisije. Njemačka je drugi najvažniji trgovinski partner Hrvatske. Njemački izvoz u Hrvatsku posljednjih godina čak i raste: od 2009. do 2011. narastao je 11 posto. Mnoge njemačke kompanije posluju u Hrvatskoj i osvajaju poslove u Hrvatskoj. Može se očekivati da će i njemačke, francuske, talijanske i druge tvrtke iz najvećih neto uplatiteljica u proračun EU sudjelovati sa svojom robom i uslugama u investicijama koje će se novcem iz proračuna EU događati u Hrvatskoj. U principu, to je način na koji Unija funkcionira. Slabije razvijeni dijelovi Europe razvijaju kako bi dosegli europski prosjek, a to plaćaju oni koji su iznadprosječno razvijeni, no ne plaćaju to zato što su dobrotvori, nego zato što i oni imaju koristi od tog razvoja slabijih.

>>Povijest Europske Unije – Od ideje o Uniji do danas

Spremno devet velikih projekata 1. Veli

Spremno devet velikih projekata

1. Veliki projekti mogu povući znatan novac

Prema najavama potpredsjednika Vlade Branka Grčića spremno je 9 velikih projekata za koje bi se iz fondova EU moglo povući oko 430 mil. eura. To su uglavnom projekti HŽ-a i Hrvatskih voda

2. Mali projekti – izravna korist pojedincima

Od velikih projekata imat će korist zajednica, ali od “malih” korist mogu imati izravno pojedinci. Prvi natječaj koji malim i srednjim poduzetnicima dijeli novac očekuje se krajem srpnja

3. Ako mi trošimo, tko onda plaća?

Hrvatska će biti neto primateljica, što znači da će više dobivati iz proračuna EU nego što će uplatiti. Ali prava je istina da njemački izvoznici imaju koristi od svakog eura uloženog u koheziju

11,69 milijardi eura Hrvatskoj je na ras

11,69 milijardi eura Hrvatskoj je na raspolaganju do 2020. godine, a do kraja ove godine 665 milijuna. No vjerojatno nećemo povući sav taj novac

ČULA JE I BOLJIH
Josipa Lisac o izvedbi himne Lady Gage: 'Nije ona tako strašna pjevačica'
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.