Robert A. Bradtke novi je veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u
Hrvatskoj. Razgovarali smo s njime o poboljšavanju odnosa među dvjema
zemljama te o stanju u regiji i na globalnom planu.
* Odnosi između Sjedinjenih Država i
Hrvatske ulaze u novu fazu. Kako vidite razvoj tih odnosa u idućem
razdoblju?
– Vjerujem da SAD i Hrvatska podižu svoje međusobne odnose na višu
razinu. Na prvi pogled to se vidi i po vrlo brojnim posjetima najviših
hrvatskih dužnosnika SAD-u. U New Yorku su nedavno bili predsjednik
Mesić i premijer Sanader te ministrica Kolinda Grabar-Kitarović. I
hrvatski ministar obrane u Washingtonu sastao se s Donaldom Rumsfeldom,
a dolazi i izaslanstvo Sabora. Kruna svega bit će posjet premijera Ive
Sanadera Bijeloj kući i njegov razgovor s predsjednikom Georgeom
Bushom. Sve to govori o osnaženim odnosima utemeljenim na napretku koji
je Hrvatska učinila reformama na političkom i gospodarskom planu. Sve
je to učinilo Hrvatsku demokratski stabilnim i pouzdanim partnerom. Uz
to Hrvatska igra važnu ulogu na regionalnom planu, a i na svjetskom
planu.
* Odluka predsjednika Busha da obnovi
vojnu pomoć Hrvatskoj utemeljena je na obrazloženju da je riječ o
posebnim nacionalnim interesima SAD-a. O kakvim je nacionalnim
interesima konkretno riječ?
– Predsjednik je obnovio vojnu pomoć koja se sastoji od izobrazbe
vojnih časnika zato što je procijenio da Hrvatska i niz zemalja pomažu
SAD-u na različite načine u Afganistanu ili negdje drugdje u ratu
protiv terorizma. On je smatrao kako je vrlo važno da se tim zemljama,
pa i Hrvatskoj, obnovi pomoć u vojnoj izobrazbi. Kad je o Hrvatskoj
riječ, posrijedi nije samo pomoć u Afganistanu već tijesno surađujemo
kako bismo Hrvatsku što više približili NATO-u. Meni je fascinantno to
da zemlja koja je prije nešto više od deset godina imala mirovne snage
na svome teritoriju sada šalje svoje vojnike u čak 11 mirovnih
operacija UN-a. Sve ovo što se događa zapravo je priznanje Hrvatskoj za
njezine napore.
* Znači li to da je Hrvatska konačno
postala potpuno pouzdan partner SAD-a?
– Da, Hrvatska postaje pouzdan partner SAD-a.
* Za Hrvatsku stvari su se pokrenule i
na planu približavanja članstvu u NATO-u. Kako vidite šanse Hrvatske da
bude primljena u članstvo na summitu NATO-a za dvije godine?
– Hrvatska je na tom planu učinila golem napredak. Summit u Rigi u
studenome neće biti summit proširenja, već summit koji bi trebao NATO
učiniti djelotvornijim i politički jačim. Od ovoga trenutka do 2008.
Hrvatska bi trebala nastaviti putem kojim je krenula, odnosno nastaviti
političke i gospodarske reforme, nastaviti borbu protiv korupcije,
raditi na reformi pravosuđa i provesti reformu oružanih snaga kako bi
one mogle djelovati zajedno s ostalim članicama NATO-a. Nastavi li ovim
putem, Hrvatska će imati goleme izglede za to da dobije pozivnicu na
summitu koji će se održati 2008.
* U čemu vidite najveću prepreku na
putu prema punopravnom članstvu?
– Ne treba govoriti o preprekama jer Hrvatska jest na pravom putu.
Hrvatska je NATO-u upravo predstavila svoj godišnji nacionalni plan. To
je dokument u kojem je nabrojeno sve ono što je Hrvatska učinila, ali i
ono što kani učiniti iduće godine. Ipak, ima jedna stvar koju moram
napomenuti. Riječ je o vrlo niskoj potpori javnosti ulasku u NATO. Ona
je niska, što nije neuobičajeno u ovoj fazi procesa pristupanja. Nije
još provedena javna rasprava o tome što članstvo u NATO-u znači za
Hrvatsku i što joj donosi. NATO bi volio da se počne raditi i na tome.
* Premijer Ivo Sanader u utorak će se sastati s predsjednikom Bushom.
Jedna je od najavljenih tema i rat protiv terorizma. Što SAD očekuje od
Hrvatske?
– Da, na popisu je tema razgovora i priključenje NATO-u i neki
regionalni problemi. Tema o ratu protiv terorizma uključivat će
razgovore o hrvatskom sudjelovanju u misiji u Afganistanu i u drugim
mirovnim misijama. Što se drugih tema tiče, iz iskustva znam da je
teško predvidjeti o čemu će lideri naših dviju zemalja razgovarati. No,
siguran sam da će razgovarati i o bilateralnim odnosima. Postoji niz
međudržavnih sporazuma o kojima se već pregovara, ali još nisu
postignuti dogovori. Želio bih da se u idućih nekoliko godina taj posao
okonča te da se poveća obujam razmjene između Hrvatske i SAD-a, osobito
razmjene studenata.
* Trenutačno se u jugoistočnoj Europi
događaju vrlo zanimljivi procesi. Mislim osobito na pregovore o statusu
Kosova. Što očekujete od Hrvatske?
– Ti su pregovori u važnoj fazi. Međunarodni posrednik Marti Ahtisari
najavio je da će konačne prijedloge objaviti do kraja godine. Važno je
da svi podrže njegove napore te da ohrabrimo i albansku i srpsku stranu
za to da ozbiljno pregovaraju i slijede inicijativu gospodina
Ahtisarija. Najvažnije je da zemlje u regiji podrže njegov plan. On će
objema stranama predočiti svoja rješenja koja vode definiranju statusa
Kosova. Kao zemlja predvodnica u jugoistočnoj Europi, Hrvatska će u tom
procesu definitivno imati važnu ulogu. To će biti ponajprije
diplomatska uloga čiji je cilj uvjeriti strane u pregovorima da podrže
napore Martija Ahtisarija.
Afganistan i S. Koreja
Svijet je doista opasno mjesto. Počet ću s Afganistanom zato što i Hrvatska tamo sudjeluje. Bio sam tamo prije godinu dana i fascinantno mi je to što se ondje događa. Zemlja je prošla teške nevolje, a sada prvi put u povijesti ima demokratsku vlast i djevoju00E8ice mogu u školu. Hrvatska ondje pomaže afganistanskom narodu.
Nema djelotvorne vlasti
U Zagrebu je bio veleposlanik SAD-a u BiH i s ovdašnjim dužnosnicima razgovarao o budućnosti te zemlje. Naglasio je da tamošnje institucije vlasti treba ojačati zato što BiH trenutačno nema djelotvornu vlast. Postoji potreba za ustavnim promjenama koje bi omogućile lakše donošenje odluka kako bi se provodili dogovori s EU i nastavili pregovori. Američka i hrvatska vlada surađivat će s novom vlašću u BiH kako bi se došlo do paketa promjena koje bi narodu omogućile to da ima vladu koja zaista funkcionira.
Otvori KEKS Pay
