Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
milorad dodik:
Povratak na članak

'Hrvatska i BiH ne mogu mijenjati granice bez Republike Srpske'

Predsjednik Republike Srpske podržao je zahtjev Hrvatske za gradnju pelješkog mosta

Komentari 199

CI
cidea
16:46 01.08.2012.

Dubrovački dokumenti otkrivaju da je zvanični jezik Republike bio latinski, ali se, pored njega, pominje i domaći jezik; nekad kao srpski, nekad kao ilirski, nekad kao slavinski, nekad kao vlaški, ali nikad kao hrvatski.

VL
CI
cidea
16:49 01.08.2012.

Dubrovčani katolici su žestoko protestvovali protiv odluke pape Lava Trinaestog. Papa je ustuknuo. Bojao se, tada, duže polemike o suštini srpstva i hrvatstva, a i rasprave o pravoslavlju i katoličanstvu. Poslao je pismo Dubrovčanima katolicima, obaveštavajući ih da se izz imena ovog zavoda briše dodata reč "hrvatski". No, i posle ovog izvinjenja, papa je i dalje strahovao od pokretanja javne rasprave o narodnosti i jeziku Dubrovčana, pa im se obraća, kao Srbima katolicima, telegramom i 1903. godine.

VL
LI
Libela
16:50 01.08.2012.

ajde cidea ne lupaj gluposti, kad je kompetno južno primorje do 1219.bilo ISKJUČIVO katoličko, kao što je i Nemanja kršten kao katolik. Srpska manija za širenjem na tuđe dovela je do desetina tisuća mrtvih u doba suvremene civiizirane Europe. Dubrovčani jako dobro znaju i tko su i što su. Imali su se prilike izjasniti puno puta, a zadnji put kad ih je šaka odbila vaš barbarski napad s kopna, mora i iz zraka iz ukradenog oružja. Naravno, vi se ne znate sramiti, jer vam je to nepoznati pojam.

VL
LI
Libela
16:51 01.08.2012.

De ti meni reci koje godine je Beograd postao srpski prvi puta, koliko stoljeća nakon doseljenja Srba?!

VL
OB
-obrisani-
16:51 01.08.2012.

Za programirane zombije kojima su velikosrbi oprali mozak (kao ovom cidea) nije samo Dubrovnik srpski, već su i neki hrvatski kraljevi za njih pravoslavci (bar tako govore za kralja Zvonimira), a samim time i Srbi. A evo malo o tomm "pravoslavnom" kralju Zvonimiru: U rujnu 1075. ili 1076. papa Grgur VII. poslao je svoje legate Gebizona i Fulkona, s glavnom svrhom da se riješi pitanje o priznanju samostalnosti jedinstvene hrvatsko-dalmatinske države. Nakon što je Dmitar Zvonimir prisegnuo da će biti vjeran podanik papi, poslanik Gebizon okrunio ga je u nedjelju 8. listopada 1075 u Solinu, u crkvi sv. Petra i Mojsija kraljevskom krunom i predao mu druge znakove kraljevske vlasti i papinsku zastavu. Novi kralj Dmitar Zvonimir obećao je Svetoj Stolici, da će: pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da će papi davati godišnji dar u novcu, da će paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da će sprječavati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siročad. Da, stvarno se vidi da je kralj Zvonimir bio pravoslavac hahahahaha

VL
LI
Libela
16:53 01.08.2012.

Poistovjećuješ nazive slavenski i srpski. Srbi nemaju N I Š T A s Dubrovnikom, osim što je država Srbija prvo zauzela dio primorja a potom ga 1333 i 1429.PRODALA Dubrovačkoj Republici. Uostalom Srbi nisu smjeli stoljećima ni prenoćiti u Gradu. S pravom, jer bi inače uznemiravali.

VL
LI
Libela
16:54 01.08.2012.

Ribniče, zar je Solin u nehrvatskoj Dalmaciji?

VL
OB
-obrisani-
16:55 01.08.2012.

01.08.2012. u 16:51h Libela je napisao/la: De ti meni reci koje godine je Beograd postao srpski prvi puta, koliko stoljeća nakon doseljenja Srba?! ____________________________________ Nemojmo zaboraviti da je Beograd ....... Beligrad =Nándorfehérvár ......nekada bio glavni grad Bugarske.

VL
OB
-obrisani-
16:57 01.08.2012.

O DUBROVNIKU Godine 626. kada su Hrvati oslobodili Dalmaciju od Avara, oni su se naselili na padinama brda Sv. Srđa sve do morskoga kanala koji je Hrausionu djelio od kopna. Budući da je taj kraj bio šumovit, Hrvati su ga ga nazvali „Dubrava“, ali ne zato što je bio šumovit jer mogla je biti i neka druga vrsta drveća već zato što je šumu činio pretežno hrast, kako se na hrvatskom još zove dub, po čemu se kasnije glavno naselje, koje je ležalo sućelice s hrausionom, nazvalo Dubrovnik. Splitski metropolita Ivan Ravenjanin oko god. 643. osnovao je u Hrausinu biskupiju, da se brine za preživjele kršćane u gradu i da radi na pokrštenju Hrvata u okolnim krajevima. Ravenatski anonim u trećoj četvrti VII stoljeća spominje navedeno naselje kao poznati grad pod latinskim imenom „Ragusium“, koje su domaći Romani nazivali „Ragusa“. Da bi mogli nesmetano uživati zemljišta oko grada, Ragusa od god. 879. plaća hrvatskim knezovima Zahumlja i Travunje po 36 zlatnika godišnje. Za kralja Tomislava (923 -929.) i Držislava (969-995.) Ragusa je bila pod hrvatskom upravom sa svom bizantskom Dalmacijom.

VL
LI
Libela
16:59 01.08.2012.

Ribniče, Nandorfehervar-Belgradon-Belgrad stoljećima je bio u ugarsko-bizantsko-bugarskom posjedu. Srbima ni traga. Tek kao ugarskim vazalima daju ga u XV stoljeću neko vrijeme. Kompletna Srbija istočno od njene polovice, dakle Morave cijeli srednji vijek je Bugarska. Isto tako prvi "Slaveni" na Kosovu su Bugari, a ne Srbi. Njihov ostatak su današnji Gorani. Srbi vladaju Kosovom samo 1184-1389., dakle ciglih 200 godina, od kojih napraviše cijeli mit.

VL
LI
Libela
17:09 01.08.2012.

Srpska je rezultat otomanskog naseljavanja Vlaha te progona katoličkog klera, i u konačnici genocidne politike etničkog čišćenja, konclogora, organiziranog silovanja i pljačke imovine protjeranih Hrvata i Muslimana.

VL
LI
Libela
17:15 01.08.2012.

Za razliku od Vlaha Karadžića i Krajišnika Dodik je porijeklom katolik, moguće i gotskog korijena, dakle starosjedilac.

VL
CI
cidea
17:16 01.08.2012.

01.08.2012. u 16:50h Libela je napisao/la: ajde cidea ne lupaj gluposti, kad je kompetno južno primorje do 1219.bilo ISKJUČIVO katoličko, kao što je i Nemanja kršten kao katolik. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Alo bolesniku neobavešteni i Španci i Italijani su katolici pa nisuu hrvati, nećete valjda vi hrvati da odlučujete Srbima dali smeju da budu katolici ili ne, ja lično znam SRBE KATOLIKE koji nikda neče sebe nazivati hrvatima ma šta im hrvatski popovi trtljali !

VL
LI
Libela
17:28 01.08.2012.

cidea, držte ruke podalje od HR da opet ne fasujete. Ako ste pametni naučili ste lekciju. Ako niste morat ćete ponavljati razred.

VL
LI
Libela
17:35 01.08.2012.

"U popisu iz 2001., 88,39% stanovnika izjasnilo se kao Hrvati." Nije ih nitko silio na to. Srbi: 3,26%

VL
LI
Libela
17:40 01.08.2012.

Bajke o nekakvim Srbima-katolicima bezvezna je srpska samoobmana. Činjenica je da je Boka Kotorska u zadnjih 100 godina temeljito posrbljena i rashrvaćena, premda su tamošnji Hrvati nositelji 90% kulturne baštine Zaljeva hrvatskih svetaca.

VL
CI
cidea
17:43 01.08.2012.

Gradić Cavtat, nedaleko od Dubrovnika, nije zaostajao u negovanju srpskih kulturnih i prosvetnih ustanova. Cavtaćani su osnovali srpsko muzičko društvo "Zahumlje". Srbi Cavtata su 1904. pokrenuli borbu protiv hrvatskih pravaša, predlažući da se ovoj stranci suprotstave, zajedno, Srbi i Hrvati. Cavtat je srpskoj, kasnije, i jugoslovenskoj kulturi dao: Valtazara Bogišića, Luku Zorea, LJudevita Vuličevića, Vlaha Bukovca, Franu Supila i druge. Bez obzira na to što je većina Dubrovčana bila katoličke veroispovesti, niko od njih nije dovodio u sumnju svoju pripadnost srpskom narodu. Najslavniji Dubrovčani su ostavljali pismene tragove o svojoj narodnosti, posebno u književnim delima. Tako je član jedne od najuglednijih dubrovačkih porodica Luka P. Primojević, 1514. moleći Senat da mu doz-voli otvaranje štamparije, obaveštavao da će u njoj štampati srpskom azbukom, onakvom kakvu upotrebljavaju srpski kaluđeri i onakvom kakvom se štampaju knjige u štampariji Crnojevića.

VL
LI
Libela
17:49 01.08.2012.

Ma možeš cidea sanjati jadranski san do sutra. Koliko ono ima sati vožnje od Srbije do mora? Koliko je dugačka srpska obala? Molim? Nisam dobro čuo! Samo se vi natapajte u Dunavu, dok vam Rumunj da.

VL
LI
Libela
17:56 01.08.2012.

Konavle, od 8.250 stanovnika Hrvata je bilo 96,51% 2001.godine. Na Cavtat otpada 1/4 stanovnika Konavala.

VL
LI
Libela
17:58 01.08.2012.

i 68 Srba na 8.250 stanovnika Konavala. Da su svi u Cavtatu to bi opet bilo 0,30% od ukupnog stanovništva, dakle ZANEMARIVO

VL
« 1 ... 4 5 6 7 8 9 10 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.