Hrvatska planira do 2032. godine uložiti 932,1 milijun eura u razvoj i primjenu umjetne inteligencije, s naglaskom na obrazovanje, tehnološku infrastrukturu, domaće inovacije i digitalizaciju javnih usluga. Prvi akcijski plan do 2028. godine predviđa 382,1 milijun eura ulaganja, a cilj je ojačati hrvatske tehnološke kapacitete, potaknuti gospodarstvo i osigurati odgovornu primjenu umjetne inteligencije, uz čovjeka u središtu odlučivanja. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u petak, 16. listopada 2026. godine, Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine i akcijski plan za njegovu provedbu do 2028. godine. Na konferenciji za medije predstavljeni su i Metodologija ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika te izmjene Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
Nacionalnim planom Hrvatska uspostavlja srednjoročni okvir za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, s ciljem poticanja inovacija, jačanja gospodarstva, unapređenja javnih usluga i razvoja kompetencija građana. Predstavljajući dokument, Habijan je istaknuo važnost sustavnog pristupa području koje se iznimno brzo razvija te fleksibilnog planiranja koje će omogućiti pravodobno prilagođavanje novim tehnološkim promjenama. "Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Ona mora biti alat koji služi ljudima, unapređuje procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvara nove mogućnosti za građane i poduzetnike", istaknuo je Habijan. U izradu Nacionalnog plana bilo je uključeno 133 člana stručne radne skupine iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka. U procesu su sudjelovali predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela, državne uprave i civilnog društva.
Plan se temelji na četiri posebna cilja: razvoju ljudskih potencijala i kompetencija, razvoju infrastrukture i dostupnosti podataka, osiguravanju etične i zakonite primjene umjetne inteligencije te poticanju istraživanja, inovacija i njezine primjene u gospodarstvu. Ukupna predviđena ulaganja do 2032. godine iznose 932,1 milijun eura, dok je za prvi akcijski plan predviđeno 382,1 milijun eura. Plan obuhvaća 33 mjere, a najveći dio sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva. Jedan od prioriteta jest razvoj kompetencija za primjenu umjetne inteligencije među građanima, nastavnicima i zaposlenicima javnog sektora. U okviru prvog akcijskog plana planirano je osposobljavanje 7000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za razvoj kompetencija povezanih s tom tehnologijom te 5000 javnih službenika. Za razvoj računalne i podatkovne infrastrukture u prvom akcijskom planu predviđeno je 139 milijuna eura. Poseban naglasak stavljen je na razvoj tehnoloških rješenja povezanih s hrvatskim jezikom, uključujući veliki jezični model za hrvatski jezik. Time se želi ojačati domaće tehnološke kapacitete i omogućiti razvoj rješenja prilagođenih potrebama hrvatskih građana i gospodarstva.
Planom se potiče i razvoj domaćih inovacija te pretvaranje istraživačkih i poduzetničkih ideja u konkretne proizvode i usluge. Predviđena je primjena umjetne inteligencije u javnim uslugama, među ostalim razvojem asistenta u sustavu e-Građani, kao i rješenja koja bi mogla pružati podršku radu pravosudnih dužnosnika. Pritom se naglašava da umjetna inteligencija treba biti pomoćni alat, a ne zamjena za čovjeka u donošenju odluka. Njezina primjena mora se temeljiti na zaštiti osobnih podataka, sigurnosti, odgovornosti i poštovanju prava građana, uz istodobno stvaranje uvjeta za razvoj inovacija i gospodarstva. Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je Metodologiju ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, kojom se uvodi jedinstven sustav vrednovanja njihova rada, uz uvažavanje posebnosti poslova koje obavljaju u pravosudnim tijelima. Metodologija će se primjenjivati od 2027. godine, pri ocjenjivanju rada za 2026. godinu.
Ocjenjivanje će se temeljiti na četiri kriterija: djelotvornosti u obavljanju radnji, kvaliteti obavljenih radnji, urednosti rada i iskustvu stečenom u svojstvu savjetnika. Za svaki kriterij predviđen je odgovarajući broj bodova, a ukupno je moguće ostvariti 100 bodova. Ocjenu će donositi čelnik pravosudnog tijela na prijedlog pravosudnog dužnosnika koji prati rad savjetnika, odnosno njegova mentora. Rezultati će se iskazivati jednom od pet ocjena: izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava. Uvođenjem jedinstvene metodologije uspostavlja se strukturiran okvir za vrednovanje učinkovitosti i kvalitete rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika. Na konferenciji je predstavljen i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, kojim se uređuje usklađivanje naknada za aktivna dežurstva. Izmjene su povezane s presudom Suda Europske unije u predmetu C-373/24 Ramavić, prema kojoj se državnoodvjetnički dužnosnici smatraju radnicima u smislu Direktive 2003/88/EZ, zbog čega se aktivno dežurstvo smatra prekovremenim radom.
Predloženim izmjenama naknade za aktivno dežurstvo usklađuju se s pravilima o uvećanju plaće za prekovremeni i noćni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, u skladu s Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Javno savjetovanje o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije i pripadajućem akcijskom planu trajat će 30 dana. Svi zainteresirani građani, institucije, poduzetnici i drugi dionici pozvani su da svojim prijedlozima i primjedbama sudjeluju u savjetovanju te pridonesu kvaliteti dokumenata i njihovoj budućoj provedbi.
Otvori KEKS Pay
