Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrana će pojeftiniti, cijene ruši ulazak 274.000 tvrtki iz EU

Naše je tržište hrane uvjetovano domaćim troškovima koji su nerealno visoki
28. ožujka 2013. u 15:41 0 komentara 3 prikaza
hrana
Foto: VL FOTO

Nakon što 1. srpnja uđemo u EU, na naše će tržište moći doći čak 274.000 stranih prehrambenih kompanija, a to je velik izazov za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju. Da bismo se s tim izazovom mogli nositi, potrebno je što prije sniziti PDV na hranu, smanjiti troškove, povećati proizvodnju i zaposlenost, iskoristiti europske fondove i poraditi na udruživanju proizvođača u zadruge ili klastere, zaključeno je to jučer na okruglom stolu “Tržište hrane nakon ulaska Hrvatske u EU”.

Sniziti PDV

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić istaknuo je da nam ulazak u EU pruža mogućnost otvaranja velikog tržišta, dok ćemo istodobno pretrpjeti gubitke u plasmanu u zemljama CEFTA-e. Zato Vlada mora, kazao je, napraviti plan ruralnog razvoja jer iz Europe uvozimo triput više hrane nego što izvozimo.

– Vlada bi za dvije-tri godine trebala spustiti PDV na razinu onoga u zemljama okruženja. Zbog drastično visokog PDV-a potrošačka je košarica kod nas skuplja, povećava se prekogranična potrošnja koja će biti još veća kad uđemo u EU, a raste i sivo tržište – kazao je Bobetić. Milka Kosanović uime HUP-ova Udruženja prehrambene industrije navela je da je kava u Sloveniji 26% jeftinija nego u nas.

Predstavnik stočara Stjepan Kušec zavapio je:

– Ako se hoćemo hraniti i živjeti zdravo, onda kupujmo hrvatske proizvode.

Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice kazao je da se hrvatski voćari ne boje konkurencije, no problem su male površine pod voćnjacima, kao i to što RH nema strategije razvoja voćarstva. Precizirao je da nam treba 45.000 hektara novih voćnjaka i tada bismo mogli proizvoditi voća u vrijednosti od milijardu eura i izvoziti ga u vrijednosti od 250 do 300 milijuna eura. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže da je pšenice zasijano 20% više nego lani i očekuje se urod od milijun tona, što znači da će biti problema s cijenom zbog viškova. Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istaknula je da se proizvođači moraju udruživati kako bi smanjili troškove. Od 1. srpnja više nema ni uvoza iz ni izvoza u EU. Savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić ne slaže se s tvrdnjama da se s ulaskom u EU gubi tržište CEFTA-e.

Zbog nepostojanja ekonomske politike zadnjih 10-ak godina domaća prehrambena i poljoprivredna industrija ulazak u EU dočekala je s glavom u pijesku i zbog toga bi u dvije godine od ulaska mogla završiti kao domaća tekstilna industrija, prognozira Stipan Bilić, direktor prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u. Davno se trebalo odrediti što u proizvodnji treba restrukturirati i urediti odnose na tržištu, a mi nismo ni počeli.

Ne može jeftinije

– Naše je tržište hrane uvjetovano domaćim troškovima koji su nerealno visoki i ne mogu se snižavati. Kamate su dvoznamenkaste, a dopušteno je i ucjenjivanje trgovina. Trgovački centri od cijene domaćih proizvođača traže 10-30% dodatnih davanja, što je trošak gradnje trgovačkog prostora – navodi Bilić. Ukidanje zaštitnih carina za, primjerice, mliječne proizvode, neke vrste mesa i konditorske artikle dovest će do sniženja cijena “uvozne” hrane, ali jeftinija hrana, kaže Bilić, neće nas preplaviti odmah na ljeto, već za godinu i pol. Meso i voće u EU su i skuplji nego kod nas pa ne možemo očekivati njihovo pojeftinjenje.

No RH lako može postati niša za “uvaljivanje” zdravstveno neispravne hrane, kakve je 5-6% i koja bi se trebala uništiti, a čija je prodaja po bilo kojoj cijeni njezinu proizvođaču uspjeh.

Poslodavci će i nakon ulaska u EU prefer

Poslodavci će i nakon ulaska u EU preferirati naše radnike

Hrvatski poslodavci, njih 73 posto, potvrdili su da će i nakon ulaska Hrvatske u EU preferirati domaće radnike te većina vjeruje da su domaći radnici konkurentni na europskom tržištu rada. Pokazalo je to istraživanje koje su Moj posao i Selectio proveli među stručnjacima za ljudske resurse na konferenciji HR Days kako bi otkrili kakve se promjene na tržištu rada očekuju nakon 1. srpnja ove godine.

65 posto stručnjaka smatra da će ulazak Hrvatske u EU potaknuti zapošljavanje u inozemstvu, dok 43% vjeruje da prvih nekoliko godina promjena neće biti. Da će ulazak u EU potaknuti strane investicije i otvaranje novih radnih mjesta, smatra 33% ispitanika, a 24% ispitanika drži da će ulazak u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage u Hrvatsku. (tr/VLM)

Što nas čeka nakon ulaska u EU 1.

Što nas čeka nakon ulaska u EU 1. srpnja

Naše je tržište nekretnina u EU ušlo 2009.

Što se tiče tržišta nekretnina, Hrvatska je u Europsku uniju ušla već 1. veljače 2009. Naime, tada je Hrvatska potpuno liberalizirala svoje tržište nekretnina prema pravnim i fizičkim osobama iz EU. Tako su državljani zemalja članica EU te pravne osobe iz EU potpuno izjednačeni s domaćim osobama u kupnji nekretnina u Hrvatskoj. Ne očekuju se ni znatnije promjene cijena jer su prodavatelji prije četiri godine već ugradili efekt ulaska u EU u cijenu.

Uvjeti vani kao i za njihove studente

Ulaskom u Europsku uniju naši će studenti u zemljama članicama studirati po uvjetima po kojima studiraju njihovi državljani. Tako će biti oslobođeni plaćanja školarine ili će plaćati školarine jednake onima za državljane zemlje u kojoj se nalazi visoko učilište. Očekuje se da će se povećati broj državljana iz zemalja Europske unije koji će ubuduće studirati u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima po kojima studiraju i naši državljani. Školarine na fakultetima neće se smanjivati. (ik)

Jeftiniji će biti rabljeni i manji ekološki auti

Trošarine na nova vozila plaćat će prema vrijednosti i prema ekološkom kriteriju ispusta CO2 pa se očekuje da će povoljniji automobili koji manje zagađuju pojeftiniti, a skupi zagađivači poskupjeti. Novi se automobil u pravilu neće isplatiti kupiti izvan države jer, da biste ga registrirali u Hrvatskoj, morat ćete platiti naše namete. Rabljeni auti neće više biti u nepovoljnijem položaju. Trošarina na njih plaćat će se isto kao za nove pa se očekuju manja davanja pri uvozu automobila koji imaju manju emisiju C02.

Roaming-Odlazni poziv 1,82 kune po minuti

Po ulasku u EU uskladit će se i cijene roaminga. To znači da će turisti iz EU koji dođu u Hrvatsku za mobilne pozive plaćati nižu cijenu, kao što će i hrvatski korisnici kada odu u druge zemlje EU plaćati niže cijene. Propisane su maksimalne cijene roaminga bez PDV-a: za odlazni poziv 24 centa ili 1,82 kn/min, za dolazni poziv 7 centi ili 0,53 kn/min, za (odlazni) SMS 8 centi ili 0,61 kuna po SMS-u, a za podatkovni promet 3,41 kuna po megabajtu (kn/MB), odnosno 45 centi. U 2014. cijene će dodatno pasti.

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
KONFERENCIJA BJELOVAR:„Kako transparentnost utječe na razvoj poduzetništva”
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.