Predstavilo se to kao gotovu stvar. Hrvatska obrtnička komora (HOK) na čelu s Daliborom Kratohvilom već je u javnosti pohvalila i pozdravila “najavu Ministarstva gospodarstva” da se “izmjenama Zakona o obrtu" malim obiteljskim trgovinama u drugom kvartalu ove godine dopusti rad nedjeljom – samo što je još trebalo precizirati odnosi li se to na prodavaonice u kojima nedjeljom rade samo članovi obitelji ili sve 'male' trgovine.
Tri dana ranije ‘pozdravi’ ministarstvu stigli su i od Udruge Glas poduzetnika (UGP), ali uz napomenu “kako pravo na rad nedjeljom treba vrijediti za sva obiteljska poslovanja, neovisno o pravnom obliku”. A onda je, gotovo tjedan dana poslije, uslijedio hladan tuš. Resorni ministar Ante Šušnjar poručio je kako “ne vidi da bi došlo do ikakvih promjena”. Ukidanje zabrane rada nedjeljom obiteljskim obrtima u maloprodaji nije predmet Zakona o obrtu, a za regulaciju rada trgovina nedjeljom dovoljan je Zakon o trgovini, rekao je Šušnjar u čijim se izjavama moglo čuti i da je Hrvatska “dominantno katolička zemlja”, da “nedjelja služi tome da se svetkuje dan Gospodnji” i da ga se “provodi zajedno u krugu obitelji”. “Radnih nedjelja je dovoljno, financijski pokazatelji su takvi da ne vidimo gubitke, a obitelji imaju svoje članove nedjeljom za stolom”, prenio je Šušnjarove riječi i N1, pa su se mnogi opravdano zapitali kako je došlo do šuma u komunikaciji, a ministar se nije previše žurio razjasniti situaciju. “Pohvale” s druge strane pretvorile su se u razočaranje.
– Komora je u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Zbog ugroženosti i posebnosti poslovanja obiteljskih obrta u sektoru trgovine, koji su najmanji i najranjiviji, tražili smo da predmet Zakona o obrtu bude reguliranje statusa obiteljskog obrta kao pravila u pogledu načina obavljanja djelatnosti u obrtu, bez zadiranja u zaštitu ostvarenu ograničenjima iz Zakona o trgovini. Smatrali smo da time nećemo nikoga ugrožavati te da ćemo zaštititi one koje su najviše na udaru. Nesretni smo i nezadovoljni ako to neće biti slučaj, a čemu zasigurno uzrok mogu biti traženja da u izuzetke od ograničenja rada nedjeljom budu uvrštena i trgovačka društva, koja se u pogledu regulative načina poslovanja ne mogu usporediti s obrtima jer postoje brojne različitosti, te možebitnost propitkivanja ustavnosti takvog zakona od njihovih predstavnika – odgovaraju iz HOK-a na naš upit za komentar Šušnjarove izjave. Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojima obrtnik kao samozaposlena osoba i poduzetnik te članovi obitelji preuzimaju na sebe rad nedjeljom, što znači da se ne ugrožavaju prava radnika, napominju iz HOK-a. Također, i obrtnici koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, poslovno su i tržišno orijentirani upravo na nedjelje i blagdane.
– Tržišna pozicija malih obrtnika trgovaca i primjerice trgovačkih lanaca ne može se tretirati na isti način. Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su bili upravo oni te ih se stavlja u još neravnopravniji položaj. Male trgovine su "prva pomoć" građanima, često i jedini opskrbni punktovi građanima na pojedinim područjima te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb. U Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. bilo je aktivno 8894 obrta, 100 manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine – podsjećaju iz HOK-a. Napominju da će se nastaviti zalagati na sve raspoložive načine za rasterećenje malih obrtnika trgovaca i unapređenja uvjeta njihovog poslovanja, računajući na potporu i posebnu skrb od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave, nacionalne vlasti i nadležnog ministarstva.
Iz UGP-a, kojega u HOK-u očito vide kao krivca za Šušnjarovu 'odbijenicu', danas su priopćili kako ograničavanje rada nedjeljom dugoročno šteti malim poduzetnicima te predstavlja nerazmjerno zadiranje u poduzetničke slobode i pravo izbora poduzetnika i potrošača. Tvrdnja ministra Šušnjara da se prihodi "prelijevaju na druge dane" ne znači da štete nema – već da je poduzetnicima oduzeta mogućnost ostvarivanja većih ukupnih prihoda, osobito u turističkim i sezonskim razdobljima, tvrde iz UGP-a.
– Ovakav model u praksi ide u korist velikim trgovačkim sustavima koji imaju kapacitete za rotacije i logistiku, dok mali, obiteljski trgovci tu fleksibilnost nemaju. Smatramo i da obrti i trgovačka društva moraju imati ravnopravan položaj na tržištu. Poduzetnici snose poslovni rizik vlastitim sredstvima, kreditima i osobnom imovinom. Ako zbog regulatornih ograničenja poslovanje postane neodrživo, država ne preuzima njihove obveze — zato poduzetnici moraju imati pravo samostalno odlučivati o organizaciji rada, uključujući i rad nedjeljom – poručuju.
Napominju kako odluke Ustavnog suda poštujemo kao dio pravnog poretka Republike Hrvatske, ali to ne isključuje pravo na javnu i stručnu raspravu o ekonomskim i društvenim posljedicama zakonskih rješenja niti potrebu za preispitivanjem učinaka zakona kroz izmjene zakonodavnog okvira. – U javnom prostoru često se ističe i vjersko-kulturološka dimenzija nedjelje, no smatramo da gospodarske politike trebaju primarno polaziti od stvarnih ekonomskih učinaka i održivosti poslovanja. Zaštita radnika mora se osigurati kroz radno zakonodavstvo i nadzor, a ne kroz kolektivne zabrane. Nužno je provesti detaljnu i javno dostupnu analizu stvarnih učinaka ograničavanja rada nedjeljom, posebno na mikro i male trgovce – zaključili su iz UGP-a.
Otvori KEKS Pay
Kad antife čitaju ovaj tekst, da je Hrvatska država "dominantno Katolička" i to još iz usta jednog ministra, pola ih ide na respiratore za disanje.