U svijetu koji se ubrzano mijenja, postavlja se pitanje što nas čeka u budućnosti, kako će izgledati naš svakodnevni život, ali i institucije koje danas smatramo temeljnim. Jedno od takvih pitanja svakako je i kako će izgledati rasprava u Hrvatskom saboru za 100 godina. Iako je teško predvidjeti detalje, moguće je naslutiti nekoliko ključnih promjena koje će oblikovati političku dinamiku i način na koji zastupnici komuniciraju s građanima.
Jedan od glavnih faktora koji će oblikovati izgled saborske rasprave u budućnosti bit će tehnološki napredak. U trenutnom sustavu, zastupnici u Saboru raspravljaju uživo, u velikoj dvorani, često s podrškom modernih tehnologija poput računala i pametnih uređaja. Međutim, za 100 godina, predviđa se da bi rasprave mogle biti potpuno digitalizirane. Moguće je da će se saborski zastupnici povezivati s hologramima, virtualnom stvarnošću ili čak putem biometrijskih uređaja.
S obzirom na to da će tehnologija omogućiti nesmetanu komunikaciju, rasprave bi mogle postati globalne, s mogućnošću sudjelovanja u realnom vremenu, ne samo zastupnicima iz Hrvatske, nego i građanima širom svijeta. Moguće je da će postojati sustavi za izravnu povezanost građana sa saborskim zasjedanjima, s mogućnostima za online komentiranje i sudjelovanje, čime bi politička odluka bila još transparentnija i uključivala veći broj ljudi.
Još jedna zanimljiva mogućnost za budućnost saborskih rasprava jest uvođenje umjetničke inteligencije (AI) u proces donošenja odluka. Umjetnička inteligencija bi mogla analizirati velike količine podataka, predlagati smjernice za donošenje zakona i upozoravati zastupnike na moguće posljedice njihovih odluka. Tako bi rasprave mogle postati brže i učinkovitije, uz manje političkih manipulacija, jer bi algoritmi mogli pružiti objektivne, podatke temeljene prijedloge.
Neki scenariji sugeriraju da bi AI mogao igrati ključnu ulogu i u formuliranju političkih programa, dok bi saborski zastupnici, uz pomoć tehnologije, donosili odluke temeljem konkretnih analiza i budućih predviđanja. No, takav razvoj donosi i izazove, jer bi mogao potaknuti pitanja o etici, kontroli i utjecaju umjetne inteligencije na ljudsku autonomiju u političkom odlučivanju.
Za 100 godina, rasprave u Saboru će zasigurno biti duboko usmjerene na ekološke izazove, održivost i socijalnu pravdu. S obzirom na rastuće prijetnje klimatskim promjenama i potrebe za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, političari će se morati fokusirati na stvaranje ekološki održivih rješenja. Moguće je da će najvažniji zakoni budućnosti biti oni koji se odnose na očuvanje okoliša, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i smanjenje globalnog zagrijavanja.
Isto tako, rasprave bi mogle biti obilježene i temama vezanim uz socijalnu pravdu, ravnopravnost i jednakost. Socijalna politika u 22. stoljeću mogla bi uključivati razmatranje prava umjetnih entiteta, poput robota ili AI sustava, te socijalnih prava koja bi se temeljila na novim oblicima društvenih ugovora. Činjenica je da će tehnologija, demografske promjene i globalni trendovi imati dubok utjecaj na svakodnevni život, a time i na prioritete zakonodavnog tijela.
S obzirom na rastuću digitalizaciju, moguće je da će se u budućnosti razviti sustavi e-voluntarizma i izravne demokracije, gdje bi građani mogli aktivnije sudjelovati u donošenju zakona i upravljanju državom. Ovakav sustav mogao bi značiti da saborski zastupnici postanu više "glasnici" volje naroda nego donosioci odluka, budući da bi veliki broj odluka mogao biti temeljen na izravnom referendumu putem internetskih platformi.
Zastupnici bi, umjesto da donose konačne odluke, mogli služiti kao moderatorima u raspravama, gdje bi tehnologija omogućila vođenje debate i stvaranje konsenzusa među građanima. Takav pristup omogućio bi građanima da izravno utječu na politiku, uz stalnu kontrolu i ažuriranje prijedloga zakona u realnom vremenu.
U budućnosti, političke stranke, kao i način na koji političari komuniciraju s građanima, mogli bi se značajno promijeniti. Umjesto klasičnih političkih govora, kampanja i rasprava, političari bi mogli koristiti tehnologiju za vođenje dinamičnih i interaktivnih dijaloga s građanima. U tom kontekstu, politika bi postala više personalizirana i prilagođena potrebama specifičnih zajednica i interesa, a stranke bi mogle koristiti napredne algoritme za pružanje prilagođenih političkih rješenja.
Hoće li se i dalje razgovarati o Domovinskom ratu, ustašama i partizanima?
Iako će se politička scena u Hrvatskoj za 100 godina možda značajno promijeniti, tema Domovinskog rata, ustaša, partizana i povezanih povijesnih pitanja vjerojatno neće nestati u potpunosti. Ove teme su duboko ukorijenjene u kolektivnom sjećanju, političkom diskursu i društvenim odnosima, te će zasigurno ostati prisutne. Domovinski rat je temelj na kojem je izgrađena modernizirana hrvatska država i nezavisnost, pa će i dalje biti tema političkih rasprava, iako možda u drugačijem obliku.
Povijest će i dalje igrati ključnu ulogu u oblikovanju nacionalnog identiteta, iako se politički diskurs u budućnosti može pomaknuti prema novim temama poput ekološke održivosti, digitalne privatnosti ili umjetne inteligencije. S obzirom na to da povijest i ideološke razlike iz prošlih ratova nisu lako zaboravljene, u budućnosti će možda i dalje biti političkih rasprava koje će se dotaknuti ustaša, partizana i Domovinskog rata, i to u kontekstu pomirbe ili reinterpretacije prošlih događaja.
Također, generacijska promjena mogla bi dovesti do smanjenog interesa među mlađim generacijama, koje nisu osobno doživjele ratove 20. stoljeća, ali povijest i dalje može ostati predmet političkih mobilizacija. No, moguće je da će tehnologija omogućiti precizniju rekonstrukciju prošlih događaja i smanjiti prostor za političku manipulaciju, stvarajući temelje za objektivniju povijesnu interpretaciju.
Rasprave u Hrvatskom saboru za 100 godina mogle bi izgledati kao potpuni odraz napretka i prilagodbe društva i tehnologije. Temama poput Domovinskog rata i povezanih ideoloških podjela možda će se pristupati s većom distancom, ali sigurno neće potpuno nestati. Povijest, identitet i političke podjele uvijek će imati svoje mjesto, a politički dijalog će se razvijati u smjeru koji odgovara novim izazovima i tehnološkom napretku. Ipak, političari i građani Hrvatske i dalje će biti odgovorni za oblikovanje budućnosti, vodeći računa o prošlim iskustvima, ali s pogledom na novu, digitalnu i održivu budućnost.
Otvori KEKS Pay
Bas aktualno sam imao malu raspravu sa UI na googleu. Znaci ona zapostavlja ili cak negira cinjenice. Kada ju se upozori na njih onda prizna svoju gresku i isprica se. Ali od robota ocekujem da agira logicno a aktualno je situacija da UI cesto ne pridonosi spoznajama koje nas priblizuju istini nego je jako jednostrana i cak negira i presucuje naprimjer povjesne fakte koje nisu lijevi "mainstream". Ona priznaje da je to problem u njenom BIASu. Znaci aktualno je UI dobar pomocnik ali nije posebno oslonjiv kao objektivni izvor podataka.