Hrvatska narodna banka srezala je prognozu na Hrvatsku te je sa današnje sjednice Savjeta poručila da nas u ovoj godini čeka realni pad od 1 posto, pri čemu očekuju pad osobne potrošnje i potrošnje države, te vrlo slabi rast izvoza i investicija. Tako je Vlada ostala jedina institucija koja još vjeruje da se u ovoj godini može ostvariti rast.
HNB navodi da je prognoza rasta BDP-a smanjena u odnosu na projekciju objavljenu krajem 2012. godine, u prvom redu zbog većeg pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Izraženiji pad osobne potrošnje posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohotka. Nepovoljan utjecaj na osobnu potrošnju imat će i nastavak razduživanja stanovništva.
No, smanjenje zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25%, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati, za što je ključno snažnije pokretanje investicija. Blagi znakovi oporavka gospodarske aktivnosti predviđaju se od sredine 2013., te se u 2014. očekuje postupan oporavak realnog BDP-a oko 0,7% pod utjecajem rasta investicija i izvoza.
Bez komentara na presudu vezanu uz švicarski franak
Pritom je pretpostavljeno da će za Hrvatsku biti pokrenuta Procedura prekomjernog proračunskog manjka, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati razmjerno snažnu fiskalnu konsolidaciju u sljedećim godinama. U 2014. očitovat će se i pozitivni kratkoročni učinci pristupanja Europskoj uniji zbog pojednostavljenja postupka trgovinske razmjene, korištenja strukturnih i kohezijskih fondova te jačanja povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će putanju državnog duga staviti u dugoročno održive okvire. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2013. očekuje se na zamjetno nižoj razini (oko 2,6%) nego u 2012. godini, u prvom redu stoga što će prestati djelovati učinci ranije donesenih administrativnih odluka o promjenama cijena, dok se u sljedećim godinama očekuje još niža stopa inflacije.
Monetarna politika u 2013., kao i u sljedećoj godini, nastavit će s održavanjem stabilnog tečaja kune prema euru. Kod toga će HNB nastaviti podržavati visoku primarnu likvidnost bankovnog sustava, kako bi povoljno utjecao na domaće uvjete financiranja. Trend oporavka kreditnih agregata, posebno kredita poduzećima, vidljiv od početka ove godine, trebao bi se postupno nastaviti. Međutim, na domaće kreditiranje i dalje će nepovoljno djelovati slaba potražnja za kreditima i povećana nesklonost banaka prema riziku. Savjet HNB-a nije se referirao na presudu vezanu uz švicarski franak, ali u nastavku ocjene stanja u zemlji navode da "i uz bitno umanjenu profitabilnost bankovnog sustava, njegova kapitalna adekvatnost, koja je pravovremeno akumulirana u razdoblju prije krize, osigurava otpornost bankovnog sustava na moguće, ali malo vjerojatne snažne makroekonomske šokove".
>>HNB digao rezervacije banaka za loše kredite
