Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 145
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
30. obljetnica

Hematološke bolesti od kojih se umiralo danas su kronične

Zagreb: Predstojnica Klinike za unutarnje bolesti Delfa Radić Krišto i Slobodanka Ostojić Kolonić, pročelnica Zavoda za hematologiju u KB Merkur
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
1/6
16.02.2023.
u 22:30

Doc. Delfa Radić Krišto i prof. Slobodanka Ostojić Kolonić kažu da je privilegij što mogu sudjelovati i svjedočiti revolucionarnom napretku u liječenju leukemije

Dok su studirale medicinu 80-ih, doc. Delfa Radić Krišto i prof. Slobodanka Ostojić Kolonić o leukemiji su učile kao o smrtonosnoj bolesti s kojom je preživljavanje bilo od tri do pet godina. Danas uspješno liječe stotine pacijenata od raznih oblika hematoloških bolesti, a tim za hematologiju KB Merkura obilježava 30. obljetnicu transplantacija krvotvornih matičnih stanica.

Nema mjesta alternativi

– Mijeloična leukemija danas je kronična bolest. Ako pacijent zadovoljava kriterije, čak se može i prekinuti s terapijom, a od ove bolesti se još 80-ih pa i 90-ih umiralo. Nakon prekida terapije 40% bolesnika više je nikad i ne treba – navodi prof. Slobodanka Ostojić Kolonić, pročelnica Zavoda za hematologiju KB-a Merkur. Dodaje kako samu ideju koncepta transplantacije koštane srži smatra fascinantnom, a činjenicu da obje svjedoče i sudjeluju u tom revolucionarnom napretku smatraju privilegijem. To je razlog što vole hematologiju i rade svoj posao, kako kažu, strasno i entuzijastično, bilo sa studentima ili s pacijentima.

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

– Kolege s Rebra uskoro obilježavaju 40. obljetnicu transplantacije koštane srži i matičnih stanica. Sve je počelo velikim interesom naših učitelja. Prof. Labar, prof. Jakšić i prof. Vitale s Instituta Ruđer Bošković nisu se zadovoljavali samo osnovnim hematološkim pretragama, nego su bili jako zainteresirani za čudesne matične stanice. Tako je Rebro jedan od prvih centara u ovom dijelu Europe koji je napravio transplantaciju koštane srži – ispričala je prof. Ostojić Kolonić.

U 30 godina na Merkuru su napravili oko 55 alogeničnih transplantacija od srodnih davatelja i oko 1300 autolognih, u kojima se pacijentu daju njegove vlastite matične stanice. Naime, posljednjih nekoliko godina nisu imali uvjeta za alogenične transplantacije – a riječ je o metodi liječenja akutnih leukemija, limfoblastičnih ili mijeloičnih, te limfoma.

– Danas su limfomi bolesti koje se izliječe otprilike u 80 do 90 posto slučajeva, ovisi o tipu. Ako je riječ o Hodgkinovu limfomu, izlječenje je do 90 posto, a ako je non-Hodgkinov limfom, i do 70 posto. Bolesnici koji imaju ili refraktornu bolest ili im se ona vrati u nekoj drugoj fazi još uvijek imaju šansu za izlječenje, i to upravo alogeničnim transplantacijama – objašnjava doc. Delfa Radić Krišto, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KB Merkura te opisuje postupak alogenične transplantacije.

Ona može biti od srodnog ili nesrodnog davatelja, a ako nema nijedne od tih mogućnosti davatelj se traži u svjetskim registrima. Zadnja opcija je haploidentična transplantacija. Svaka transplantacija ima i svoje nuspojave, ali one se izliječe, govori doc. Radić Krišto, ističući važnost multidisciplinarnog pristupa, ali i otvorenog i posvećenog razgovora s pacijentima. Njima pritom jasno kažu da nema mjesta gljivama, prepeličjim jajima i ostaloj alternativi, koja će im donijeti samo trošak, a možda i interakciju s kemo-imunoterapijom.

Srodnici budu prikladni davatelji u 25 do 30 posto slučajeva, jednako kao i nesrodni. Vrlo mali broj mogućih davatelja odustane zbog straha. Naime, davatelj matičnih stanica mora primati faktor rasta jer u normalnim okolnostima mi u krvi nemamo nezrele matične stanice. One se moraju dodatno stvarati u koštanoj srži, a to se mora potaknuti faktorima rasta granulocita, odnosno bijelih krvnih stanica.

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

– Obično nakon pet dana davanja faktora rasta krenu nezrele CD34, to su označene stanice koje mi pratimo prema njihovu imunofenotipu. One se prikupljaju i zamrzavaju u tekući dušik na – 196 stupnjeva Celzijevih, a potom se čeka pogodan trenutak da pacijent primi svoju terapiju, odnosno da mu se daju stanice davatelja – opisuje doc. Delfa Radić Krišto.

CAR-T terapija

Prof. Ostojić Kolunić dodaje kako autolognu transplantaciju matičnih stanica trenutačno provode Rebro, KB Dubrava, KB Merkur i odnedavno KBC Split. Tim za hematologiju nestrpljivo čeka završetak velike rekonstrukcije bolnice, kada će dobiti novi, vrhunski opremljen prostor u kojem će ponovno raditi i transplantacije od drugog davatelja. Posebno se vesele što će raditi i novu CAR-T staničnu terapiju. Riječ je o novom skoku u liječenju zloćudnih hematoloških bolesti.

– Nuspojave su trenutačno problem u CAR-T staničnoj terapiji, a uz infekcije to su neurološke komplikacije koje u 10% slučajeva završavaju smrću. Stoga se traži nova molekula koja će smanjiti toksičnost terapije. Metoda je u jako velikom zamahu, kod nas se obavlja na Rebru, s posebnim indikacijama, a one su relapsni, odnosno refraktorni difuzni B-velikostanični limfom i akutna limfoblastična leukemija kod djece i mladih do 25 godina. U Europi je nova indikacija za staničnu imunoterapiju multipli mijelom. Studije govore o 60-postotnom izlječenju CAR-T terapijom. Vidjet ćemo hoće li to biti terapija izlječenja u slučaju bolesti koja je zasad neizlječiva, ali dobro je kontrolirana – poručuje doc. Radić Krišto. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije