Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 16
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Istraživanje CroElecto-a

HDZ neokrznut prosvjedom koji je organizirala ljevica, SDP pao za gotovo jedan posto

Foto: CroElecto
1/4
03.03.2024.
u 21:15

Poželjni partneri za predizborne koalicije su, od Centra s 2,27 posto i Fokusa s 1,91 do Hrvatskih suverenista, IDS-a i HSU-a, koji su u anketi dobili 1,79 posto glasova. Tu su i Socijaldemokrati s 1,67 te Radnička fronta s 1,44 posto

Veljaču je, kad je o politici riječ, obilježilo sve oko izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, prosvjed ljevice u Zagrebu, a potom i rasprava o raspuštanju Hrvatskog sabora na kojoj je sve frcalo od uvreda, čak i na osobnoj razini. Je li to naštetilo HDZ-u ili donijelo korist SDP-u, pokazuju rezultati istraživanja CroElecto, koje se svakog mjeseca provodi za Večernji list.

Brojke pokazuju da HDZ iz veljače izlazi neokrznut prosvjedom koji je organizirala ljevica. Naprotiv, u odnosu na siječanjskih 25,22, za HDZ bi u veljači glasalo 25,36 posto ispitanika. SDP ne samo da nije privukao nove birače nego je i izgubio dio njih. Prema rezultatima istraživanja, biralo bi ga 14,23 posto ispitanika, što predstavlja pad od gotovo jednog cijelog postotnog boda.

Mobilizacija birača

U siječnju je, naime, SDP u anketi CroElecto dobio 15,33 posto glasova. Ispitanici su zato nagradili stranku Možemo, koja je porasla s 8,03 na 8,13 posto i "stisnula" se između Domovinskog pokreta, koji ima 8,25 posto, i Mosta sa 7,54 posto. Slijede stranke koje su ili će biti zbog svog rejtinga poželjni partneri za predizborne koalicije, od Centra s 2,27 posto i Fokusa s 1,91 do Hrvatskih suverenista, IDS-a i HSU-a, koji su u anketi dobili 1,79 posto glasova.

POVEZANI ČLANCI:

Tu su i Socijaldemokrati s 1,67 posto te Radnička fronta s 1,44 posto. Manje od jedan posto dobili su HSS, Reformisti, HSP, HNS, GLAS, HSLS i Ključ Hrvatske. Prema istraživanju koje je provela agencija 2X1 komunikacije od 14. do 27. veljače na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika po administrativnoj podjeli na županije, nezavisne liste biralo bi 3,95 posto birača, a neodlučnih je 17,34 posto ispitanika.

– Ovo istraživanje ne pokazuje da su se dogodile ikakve promjene. Sve promjene u rejtingu znatno su manje od statističke pogreške pa se ne može uopće govoriti da je netko rastao, a netko padao. No nesporno je da je i ovo istraživanje pokazalo da se nisu dogodile neke "tektonske" promjene pod utjecajem recentnih događaja. Ali to nije ni bilo za očekivati. Važnost recentnih događaja u tome je što su stvorili oporbi određeni potencijal za mobilizaciju birača. Vidjet ćemo hoće li to iskoristiti i hoće li imati dovoljno vremena za to. Treba naglasiti i da neka druga istraživanja pokazuju blagi pozitivan trend rejtinga SDP-a u proteklih nekoliko mjeseci – kaže nam analitičar Dragan Bagić, koji smatra da je prosvjed oporbe uspio u smislu da je pokazala da može skupiti veći broj ljudi na jednome mjestu.

– Po mom sudu, ako su htjeli nastaviti s prosvjedima u drugim gradovima, trebali su to odmah, a ne čekati mjesec dana. Da su odmah organizirali nekoliko većih prosvjeda, to bi moglo prije stvoriti određeni mobilizacijski potencijal – napominje.

FOTOGALERIJA Pogledajte kako je Zoran Milanović izgledao prije 10 godina: Mislite li da se promijenio?

1/14

Neki su politički analitičari posljednjih tjedana ukazivali na "nabrijaniju" retoriku HDZ-a, koji je u prvi plan gurao teme o Zakonu o hrvatskom jeziku, procjenjujući tko je za Hrvatsku, a tko protiv nje, a brojale su se i hrvatske zastave na prosvjednom skupu. – HDZ-ov narativ može biti uvjerljiv samo dijelu njihovih postojećih birača i malom dijelu neokonzervativnih birača. Ali ne vjerujem da bi ti bilo uvjerljivo biračima na centru – smatra Bagić.

Osim o datumu izbora koji se još ne zna, raspravlja se i o koalicijama, a posebno o tome griješi li Možemo zbog odbijanja predizborne koalicije sa SDP-om. U Možemo očito smatraju da će proći bolje sami jer bi u paketu sa SDP-om mogli ostati bez mlađih birača i onih neodlučnih, a posebno onih koji nisu izlazili na izbore jer nisu htjeli glasati za HDZ ili SDP.

Jasno je da oporbi u rušenju HDZ-a može pomoći veća izlaznost građana na birališta, kakve su zabilježene 2000., kad je izlaznost bila danas teško zamislivih 76,5 posto, i 2011. godine, kad je na birališta došlo 61,7 posto građana s pravom glasa. Na izborima 2015. izlaznost je bila nešto veća od 63 posto, a godinu nakon toga, nakon pada Vlade Tihomira Oreškovića, tek nešto više od polovine – 52,59 posto.

POVEZANI ČLANCI:

Taj se trend nastavio pa je 2020. godine izlaznost bila manja od 50 posto, točnije 46,9 posto, što nikako nije dobro za razvoj demokracije jer se potvrdilo ga građani gube povjerenje u stranke. Stratezi u Možemo misle da će samostalnim izlaskom proći bolje, no ne isključuju tzv. točkaste koalicije u nekim izbornim jedinicama. Upitno je i što će na kraju izabrati Domovinski pokret, za koji neki predviđaju da će na izbore ići u suradnji s HDZ-om.

– Što se tiče postizbornih koalicija, one će ovisiti o rezultatima. Ako HDZ bude mogao formirati većinu s aktualnim partnerima, to će mu sigurno biti bolja opcija nego ići u rizik s DP-om. Ako pak ne budu mogli, onda će pregovaračka pozicija DP-a biti tako povoljna da sigurno neće propustiti priliku. Malo je vjerojatno da će Most biti dio neke većine s HDZ-om – kaže D. Bagić.

Prosvjedi rizična strategija

Politička analitičarka Ankica Mamić u razgovoru za Večernji list rekla je da je organizacija prosvjeda vrlo rizična strategija jer može uroditi pozitivnim rezultatima ako se odazove velik broj građana, ali i negativnim ako odaziv bude slab, što bi moglo ukazivati na slabost oporbe. Prosvjedi ne mogu biti jedini alat za podizanje participacije jer nemotivirani birači i jesu nemotivirani jer se ne žele svrstavati ni u jedan tabor, niti podržavaju vlast niti misle da oporba ima rješenja, kazala je i dodala da su to ljudi koji traže alternativu vladajućima u smislu programa i kompetencija, a to se ne može dobiti na prosvjedima.

Nakon što je Hrvatski sabor većinom glasova odbio oporbeni prijedlog o raspuštanju, šef SDP-a Peđa Grbin rekao je da je HDZ-ova Vlada spremna Hrvatsku sukobiti s EU i odvesti u stečaj kako bi se "zaštitilo kriminalce u vlastitim redovima" i najavio je nastavak prosvjeda 23. ožujka, i to ne samo u Zagrebu nego i u još nekoliko gradova.

"Ne znam kada će biti izbori, ali znam da je, kao što smo 17. veljače prosvjedovali u Zagrebu, vrijeme da 23. ožujka prosvjedujemo diljem Hrvatske", kazao je Grbin, koji očekuje da će u organizaciji sudjelovati i lijevo-liberalne oporbene stranke. HDZ-ov Nikola Mažar rekao je da se tih prosvjeda ne boje. "Mi sami skupimo više nego 11 stranaka rigidne ljevice", komentirao je Mažar i optužio oporbu da u prvi plan gura borbu za saborske fotelje.

VIDEO Ivica Lovrić predstavio novu političku stranku "Plavi grad"

Ključne riječi

Komentara 49

Avatar Tomislav_Šubić
Tomislav_Šubić
22:13 03.03.2024.

Bla-bla. Da zaključim: ljevica stagnira ili pada, DP (iako je prva meta najžešćih napada svih stranaka) nezaustavljivo raste. Nove Vlade neće biti bez da se njih pita. Prema tome, Pupi, baj-baj.

Avatar Pola Marku, pola Mostu
Pola Marku, pola Mostu
22:37 03.03.2024.

HDZ je instalacijom Habijana uspio privući dodatne glasače.

SE
senior12
05:51 04.03.2024.

HDZ je napravio sve da LGBT populaciju privuče. Zajedno s Pupovcem to je zaokružan udarnički paket i budućnost Hrvatske.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije