Njemačka kućanstva suočavaju se sa znatno većim izdacima za grijanje tijekom sezone 2026./2027., a glavni razlog poskupljenja krije se u geopolitičkim napetostima i sukobima na području Perzijskog zaljeva. Posebno su pogođeni građani koji svoje domove zagrijavaju loživim uljem, čija je cijena od početka godine zabilježila dramatičan rast. Premda se na međunarodnim energetskim tržištima posljednjih dana bilježi određeno pojeftinjenje nafte i prirodnog plina, cijene su još uvijek daleko iznad razina zabilježenih prije izbijanja krize. Posljedice takvih kretanja sve snažnije osjećaju potrošači u Njemačkoj, osobito zbog dolaska hladnijeg vremena i povećane potrebe za zagrijavanjem stambenih prostora, piše Fenix Magazin.
Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuju podaci specijalizirane platforme Esyoil. Naime, dok je 18. siječnja 2026. prosječna cijena stotinu litara loživog ulja iznosila 90,28 eura, do 16. studenoga dosegnula je čak 166,16 eura. Riječ je o cijenama koje vrijede pri naručivanju ukupno 3000 litara. Unatoč velikom poskupljenju, stručnjaci smatraju da građani ne bi trebali žuriti s potpunim punjenjem spremnika. Oliver Klapschus, stručnjak portala Heizöl24, koji prati i uspoređuje cijene energenata, preporučuje „oprezan, kratkoročan pristup”. Prema takvoj strategiji, potrošači bi trenutačno trebali nabaviti količinu dostatnu za popunjavanje između polovice i tri četvrtine spremnika. Time bi si ostavili mogućnost dodatne kupnje početkom 2027. godine, kada se očekuju potencijalno povoljnije tržišne okolnosti.
Razmjere poskupljenja najbolje ilustrira usporedba ukupnog troška nabave. Za 3000 litara loživog ulja sredinom siječnja trebalo je izdvojiti 2708,40 eura, dok je ista količina 16. studenoga stajala čak 4984,80 eura. Kada bi se cijene vratile na kolovošku razinu, račun za jednaku narudžbu iznosio bi 3957 eura. To znači da kućanstvo koje loživo ulje kupuje u studenome, umjesto početkom godine, za istu količinu mora izdvojiti približno 2300 eura više. Pritom treba uzeti u obzir da navedeni iznosi vrijede za veće narudžbe, dok kupnja manjih količina može podrazumijevati još nepovoljniju cijenu po litri. Jedna od mogućnosti smanjenja troškova jest udruživanje sa susjedima i zajedničko naručivanje energenta.
Pritisak na kućne proračune nije ograničen samo na loživo ulje. Kretanja na tržištu prirodnog plina i ugljena odražavaju se i na cijene električne energije, što može povećati izdatke građanima koji se koriste dizalicama topline, električnim sustavima grijanja ili daljinskim grijanjem. Dodatnu zabrinutost u Njemačkoj izaziva stanje podzemnih skladišta prirodnog plina. Njihova popunjenost sredinom studenoga spustila se ispod 58 posto, što predstavlja povijesno nisku razinu za to razdoblje, a raspoložive količine nastavljaju se smanjivati. Zbog niskih temperatura tijekom prve polovice mjeseca potrošnja je značajno porasla, što je ubrzalo pražnjenje skladišnih kapaciteta. Podaci agencije Argus Media pokazuju da je dnevno povlačenje plina u pojedinim trenucima dosegnulo 3,45 teravatsati. Za usporedbu, prosječna dnevna količina tijekom prethodne tri godine iznosila je 1,26 teravatsati, što dovoljno govori o intenzitetu trenutačne potrošnje.
Istodobno, unatoč nedavnom blagom smirivanju veleprodajnog tržišta, prirodni plin ostaje osjetno skuplji nego prije nekoliko mjeseci. Tako je na europskom plinskom čvorištu TTF cijena ugovora za isporuku sljedećeg mjeseca 17. kolovoza iznosila 61,44 eura po megavatsatu, dok je 16. studenoga dosegnula 87,34 eura. Takvo poskupljenje postupno se prenosi i na krajnje korisnike, iako promjene veleprodajnih cijena nisu odmah vidljive na računima kućanstava. Nastavak nestabilnosti na području Perzijskog zaljeva mogao bi dodatno produljiti razdoblje visokih troškova energije.
Posebno nepovoljna situacija očekuje građane koji tek trebaju ugovoriti opskrbu prirodnim plinom. Prema podacima njemačkog portala Verivox, cijena za nove korisnike 16. studenoga dosegnula je 14,3 centa po kilovatsatu, dok je prije izbijanja rata u Iranu iznosila svega 8,5 centi. Razlika je itekako značajna kada se preračuna na godišnju potrošnju prosječnog kućanstva. Primjerice, obitelj koja godišnje potroši 20.000 kilovatsati plina prema ranijim bi cijenama za tu količinu energije izdvojila 1700 eura. Uz sadašnju cijenu, godišnji trošak raste na čak 2860 eura.
Riječ je o povećanju od 1160 eura godišnje za jednaku količinu potrošenog plina. Istodobno, brojni postojeći korisnici, posebice oni obuhvaćeni standardnim modelima opskrbe, već dobivaju obavijesti o korekcijama cijena koje u pojedinim slučajevima dosežu i 20 posto. Za sada nema pouzdanih naznaka da je val poskupljenja dosegnuo svoj vrhunac. Hoće li se energetsko tržište uskoro stabilizirati ili njemačka kućanstva očekuju dodatni financijski udari, uvelike će ovisiti o daljnjem razvoju geopolitičke situacije i mogućnosti smirivanja sukoba. Zbog toga je teško procijeniti kada bi rast cijena mogao dosegnuti svoju „krajnja točka”.
Tko im je kriv kad im Rusi nisu dovoljno dobri. Imaju ulice a neka se bune.