Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 117
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Migranti u Monfalconeu

Gradonačelnica migrantima zabranila molitve, s festivala izbacila omilljeni sport

FILE PHOTO: Migrants in Lampedusa
Foto: YARA NARDI/REUTERS
1/2
20.02.2024.
u 15:18

Jedna od prvih odluka bilo je micanje klupa iz središta grada koje su ponajviše koristili migranti

Talijanski gradić Monfalcone nedaleko od Trsta dobro je poznat i nama koji pripadamo onim generacijama koje su autobusima hrlile u prekogranični šoping po traperice, kožnjake, ali i nove ploče. Odavno već nije tako, ali nije ni nezanimljivo jer Monfalcone od 2016. godine ima osebujnu gradonačelnicu Annu Mariju Cisint koju podupiru stranke desnice. Ova političarka i prošlog je tjedna dospjela u medije kada je odredila da svatko tko pljune na javnom mjestu može biti kažnjen kaznom od 30 do 200 eura. To je rezultat nove uredbe o čistoći i pristojnosti. No, kako će i kojom uredbom objasniti mjeru koju je raspisala u studenom, a zbog koje je sada dospjela u zapadne medije, teško je reći.

Nema islamske molitve

Naime, u Monfalconeu više nisu dopuštene molitve za vjernike islamske religije, iako postoje dva organizirana prostora za njih, jedan je i u središtu grada. Cisint ne želi niti da se tamo obavljaju molitve za islamske vjernike. Riječ je o jednom od rijetkih talijanskih, pa i europskih gradova koji bilježe pozitivan natalitet, a u kojem građani islamske vjeroispovijesti žive već više od 20 godina i to bez incidenata. Da bi onda gradonačelnica Cisint zabranila molitve za tu religiju. A onda je na adresu islamske udruge Darus Salaam u središtu grada gdje bi se molitve održavale, jer u Monfalconeu nema prave džamije, stigla omotnica s dvije spaljene stranice Kurana.

VEZANI ČLANCI: 

– Bilo je bolno, ozbiljna uvreda kakvu nismo očekivali – rekao je Bou Konate, predsjednik udruge. – Ali to nije bila slučajnost. Pismo je bilo prijetnja, generirana kampanjom mržnje koja je raspirila toksičnost – prenosi njegove riječi britanski The Guardian. Populacija Monfalconea nedavno je prešla 30.000. Takav pozitivan demografski trend obično bi bio dobra vijest u zemlji koja se bori s naglim padom nataliteta, ali u Monfalconeu, gdje Cisint njeguje antiislamsku agendu otkako je osvojila svoj prvi mandat 2016., porast nije dobrodošao.

Rast stanovništva u gradu uglavnom se pripisuje velikom brodogradilištu u vlasništvu državnog diva Fincantierija, čija je politika eksternalizacije radne snage tijekom posljednja dva desetljeća dovela do ogromnog priljeva kvalificiranih stranih radnika, uglavnom iz Bangladeša. Cisint očito smeta što jeftinija emigrantska radna snaga brojčano nadmašuje Talijane, posebno tijekom najjačih razdoblja kada se grade novi veliki kruzeri. Zajednica Bangladešana u Monfalconeu dodatno brojčano jača, konstatira Guardian, zbog rodbine koja dolazi putem politike spajanja obitelji, koju bi Cisint želio ograničiti, te njihove djece rođene u Italiji. Danas zajednica koja porijeklo vuče iz te azijske države čini 6600 od ukupno 9400 stanovnika Monfalconea rođenih u inozemstvu, prema brojkama koje je iznijela Cisint tijekom intervjua za također britanski Observer.

VEZANI ČLANCI:

Emigracija je promijenila sastav grada. Niz je trgovina i restorana u stranom vlasništvu, a mrežu biciklističkih staza koriste uglavnom Bangladešani kojima su bicikli glavno prijevozno sredstvo. No, ne slažu se svi građani ovog talijanskog gradića s politikom njegove gradonačelnice. – Da nije bilo doprinosa strane zajednice, Monfalcone bi postao grad duhova, rekao je Enrico Bullian, ljevičarski vijećnik regije Furlanija – Julijska krajina kojoj pripada Monfalcone. Cisint, političarka kojoj potporu daju stranka Lega Mattea Salvinija i stranka Fratelli d’Italia, koju vodi talijanska premijerka Giorgia Meloni, lako je ponovo izabrana 2022., uglavnom na temelju antimigrantske retorike koja je i omogućila uspon krajnje desnice na vlast u Italiji.

Uklanjala i klupe

Jedna od njezinih prvih politika bila je uklanjanje klupa s glavnog trga, navodno zato što su ih uglavnom koristili migranti. Pa je pokušala ograničiti broj strane djece u školama, dok je kriket, popularan među Bangladešanima, izbačen sa sportskog festivala. Prošlog ljeta zabranila je muslimankama da nose burke po plažama. – Ovdje smo mirno molili više od 20 godina. Ali ovo nije bilo samo mjesto za molitvu – ljudi su se dolazili sastajati, razgovarati. Djeca su dolazila na sate poslije nastave. Ima mnogo islamskih kulturnih centara diljem Europe gdje se možete moliti i nitko to ne sprečava – rekao je razočarani Bangladešanin Konate. Godinama su, kaže, živjeli s pasivnim antagonizmom da bi sada granica bila prijeđena. Na demonstracije protiv takve politike izašlo je 8000 ljudi.

VEZANI ČLANCI: 

Ključne riječi

Komentara 3

V0
Vlaskoulicanec4.0
20:10 20.02.2024.

Ogromno bravo za gradonačelnicu!!! Moj veliki respekt i duboki naklon!

Avatar NJUŠKALO
NJUŠKALO
18:14 20.02.2024.

Ako im se ne sviđa Italija i ne žele poštivati zakone, neka se vrate u Bangladeš, tamo odakle su i došli. Da, DEPORTACIJA je rješenje uparavo za sve one koji se ne mogu integrirati. Bolje grad duhova nego trećerazredni ljudi.

XT
Xtreme
09:14 21.02.2024.

Svaka cast gradonacelnici,da barem mi imamo takve ljude...kozojebima treba zabranit klanjanje u europi ako se zele klanjat nek se vrate doma,ove koji se i dalje oce klanjat deportirat

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije