Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Predsjednica u Švicarskoj: S predsjednikom razgovarala o ukidanju radnih dozvola

Švicarski građani na referendumu u veljači 2014. su s 50,3 posto odlučili podržati restrikciju imigracije.
08. srpnja 2019. u 14:56 26 komentara 1800 prikaza
Kolinda Grabar-Kitarović i Uli Mauerer
Foto: predsjednica.hr
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak se u sklopu dvodnevnog posjeta Švicarskoj susrela s predsjednikom te države Uelijem Mauererom s kojim se usuglasila kako će raditi na izjednačavanju statusa hrvatskih radnika u Švicarskoj s ostalim državljanima zemalja članica Europske unije. 

zaintrigirala objavom Borna opet podiže prašinu: 'Kandidirala bih se za predsjednicu, ali žao mi je Kolinde'

Švicarska ima Sporazum o slobodnom kretanju ljudi od 1. lipnja 2002. potpisan s tadašnjih 15 zemalja EU-a, a koji se svakim proširenjem izmjenjuje protokolom. 

Ta je zemlja tako imala obavezu potpisati taj protokol kada se Hrvatska pridružila EU-u 2013., no odbila je to učiniti nakon referenduma 2014. na kojem su Švicarci glasali za uvođenje kvota radnicima iz Europske unije.

Bern je konačno u prosincu 2016. donio odluku o ratifikaciji Protokola III kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i Europske unije proširio i na hrvatske državljane, a stupio je na snagu 1. siječnja 2017.

ŠVICARSKA Naglo se razboljeli: Više od 40 vojnika završilo u bolnici, četvero u kritičnom stanju

 

"Ono što smo predložili, s obzirom da je Švicarska uvela i prijelazno razdoblje 2+3+3+2 godine, jest da se tri i pol godine koliko je trajala ratifikacija Protokola III (od ulaska Hrvatske u EU) uračunaju i oduzmu od tog razdoblja", rekla je Grabar-Kitarović nakon susreta s Maurerom u Bernu u kojem boravi u sklopu svog dvodnevnog posjeta Švicarskoj. 

Predsjednica je istaknula da, kad bi se uračunala sva prijelazna razdoblja, tek bi 2027. bilo omogućeno hrvatskim državljanima da nesmetano rade u Švicarskoj. No, osim smanjenja tog roka za tri i pol godine, može se odustati i od novog produženja. 

"Kao što je sam predsjednik rekao, hrvatski iseljenici iznimno se dobro integriraju u švicarsko društvo. Nema nikakvih problema i oni ne izazivaju one osjećaje koje poneki švicarski građani imaju prema imigraciji", rekla je predsjednica.

Naime, švicarski građani na referendumu u veljači 2014. su s 50,3 posto odlučili podržati restrikciju imigracije.

Inozemni državljani trenutno čine 25 posto stanovništva te zemlje. Hrvati čine 2,2 posto njezinog stanovništva, s oko 31 tisuća građana. Ako se tome pribroje i stanovnici s dvojnim državljanstvom, ta brojka raste na između 70 i 80 tisuća. 

"Iako je moja demografska politika poznata, da želim da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se u nju vraćaju, kao predsjednica moram zastupati jednakost svih državljana. Uostalom, mobilnost je dobra - ja se nadam da će se ljudi koji ovdje žive vraćati u Hrvatsku i prenositi znanja i iskustva iz ovog uređenog društva", kazala je Grabar-Kitarović. 

Sam Maurer, koji nema ovlasti samostalno donositi odluke o imigraciji, obećao je skori posjet Hrvatskoj na kojem će se ponovno razgovarati o pitanju jednakopravnosti hrvatskih radnika.

Mandat švicarskog predsjednika traje godinu dana, a tijekom svog mandata se smatra "prvim među jednakima". Za razliku od drugih država, u Švicarskoj na čelu države nikad nije pojedinac.

Suverenisti TRAŽE STAV Hrvatski suverenisti optužili Kolindu Grabar-Kitarović za licemjerje

Državu zajednički vodi Federalno vijeće, sedmeročlano tijelo koje imenuje dvodomni parlament.

Maurer je najdugovječniji član Vijeća, u njemu je od 2009., a predsjednik je već bio 2013. godine. Dolazi iz konzervativne stranke koja je i sama dio popularnosti izgradila na protivljenju imigraciji.

No u ponedjeljak je istaknuo kako u Švicarskoj postoje velike simpatije prema Hrvatskoj. 

Rekao je i kako će Hrvatska Švicarsku moći podržati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine jer Bern još uvijek nije zaključio Sporazum o institucionalnom okviru, zbog čega će "zamoliti Zagreb za pomoć".

Time je ugrožen i švicarski financijski doprinos namijenjen smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika u određenim državama članicama. 

"Obzirom da dio država članica EU-a ne želi priznati ekvivalente švicarskih burzi na europskom tržištu ne može se potpisati okvirni sporazum o suradnji, što Švicarska postavlja kao preduvjet za odobrenje druge tranše pomoći državama članicama, kao što je Hrvatska, kojima je kohezija i dalje iznimno bitna", rekla je Grabar-Kitarović. 

Kolinda Grabar-Kitarović u Osijeku O KAMPANJI Direktor osječke pivovare nakon posjeta predsjednice: Ja sam uvijek za pomaganje

"Nama je ta pomoć važna jer je Švicarska dosad ulagala u razminiranje u Hrvatskoj, posebno šumskog područja, ali i u rehabilitaciju žrtava nagaznih mina, kao i u neka druga područja koja su iznimno bitna za razvoj hrvatske države". 

Dvoje predsjednika razgovaralo je i o jačanju gospodarske suradnje, kao i o obrazovanju, turizmu i transferu znanja. 

Robna razmjena između dvije države prošle je godine iznosila 352 milijuna eura, a Hrvatska je 2018. zabilježila rast izvoza u Švicarsku od 14 posto u odnosu na godinu prije.  Raste i broj noćenja švicarskih turista u RH, 2018. ih je bilo 276 tisuća, 5 posto više nego 2017. godine. 

Grabar-Kitarović se poslije susreta s Mauerom sastala i s predsjednicom švicarskog parlamenta Marinom Guscetti Corrobio, a u poslijepodnevnim satima će se se susresti s voditeljima Hrvatske katoličke misije, iseljeništvom i hrvatskim udrugama u Švicarskoj. 

Švicarska Promjene Singapur je izgubio mjesto na tronu: Izašla je ljestvica zemalja najboljih za život i rad

Drugog dana posjeta boravit će u Zuerichu gdje će posjetiti Tehnološko sveučilište (ETH) i susresti se s hrvatskim profesorima, istraživačima i studentima.

Na Europskom institutu Sveučilišta u Zuerichu održat će predavanje na temu „Europa -  izazovi u sve kompleksnijem svijetu“, a posjet Švicarskoj završit će susretom s predstavnicima švicarskog poslovnog sektora i Gospodarske komore Švicarske – srednja Europa.  

Pogledajte kakvo je nevrijeme zadesilo Pitomaču

NBIoT tehnologija
#NEODUSTAJEM
Znate li što je NBIoT tehnologija? Doznajte kako ju je Tomislav Božić iskoristio da pomogne Dubrovniku u pametnom upravljanju parkingom
  • marks_dejan:

    ... Bit cemo Švicarska!!,,,..

  • marks_dejan:

    Hrvatska ce biti najbogatija zemlja u Europi,

  • Avatar Syssko
    Syssko:

    Banke su preko KAPITALIZMA+DEMOKRACIJE pretvorene u novi fašistički instrument porobljavanja čovječanstva preko kamatarenja kreditima! Stvaraju "novac" iz zraka-PIXELA-KLIK-KLIK mišem, dakle nepostojeću vtijednost ti daju koju ti vračaš u krvi i znoju lica svog+kamate koje nikad nisu stvorene kao novac pošto ... prikaži još! sav novac u opticaj dolazi kao KREDIT, dakle novac za otplatu kamata ne postoji! Banke daju dugoročne kredite na 30-40 godina uz zalog nekretnina i taman periodički svakih 30-40 godina izazove se SVJETSKA MONETARNA KRIZA (na umjetan način) kako bi se imao izgovor za dizanjem kamata, ljudi dobivaju otkaze, kredite nemogu otplatit i onda se ljudima oduzimaju nekretnine i zemljišta-SVE JE TO PLANIRANO i na taj način su onih 1% šljama došlo do 99% svog bogatstva! Sjetite se krize 1929-1933 pa 1970 pa 2008, to su taman razmaci životnog radnog vijeka di robovi u tom razdoblju otplačuju kredite i kad su pred otplatom izazove se lažna kriza i ljudima otmu založene nekretnine. Nakon toga opet se daju niskokamatni krediti da se navuku novi naivci i krug kreće ispočetka! NOVAC=HRANA-VODA=ŽIVOT, znači netreba ti puška da porobiš stanovništvo, samo trebaš PRIVATNE banke, u EU države nesmiju emitirat-stvarat svoj novac nego su ovisne o BANKAROIDIMA-KAMATARIMA, pošto je novac=život oni preko kamatarenja drže čovječanstvo u ropstvu!