Gabrijela Žalac, nekadašnja miljenica Andreja Plenkovića, prva je od njegovih osmero ministara i ministrica, koji su se našli na meti pravosuđa, koja će zbog tih pravnih problema u - zatvor. I to na dvije godine, jer je to kazna koju joj je zagrebački Županijski sud izrekao, nakon što je prihvatio nagodbu između nje i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koji ju je optužio u aferi Software.
Prema toj nagodbi, Gabrijela Žalac je priznala sve ono što joj EPPO optužnicom stavlja na teret, a terete je za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem. Prije no što je nagodba sklopljena, Gabrijela Žalac je u proračun uplatila 200.000 eura na ime djelomične naknade štete. No EPPO je priopćio, da ta uplata ne isključuje pravo vjerovnika da potražuje naknadu ostale štete po principu solidarne odgovornosti.
Što se tiče njezinih suoptuženika: Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnika Mladena Šimunca i Marka Jukića, postupak je u odnosu na njih razdvojen, a nova sjednica optužnog vijeća zakazana je za rujan. Hoće li i oni krenuti stopama Gabrijele Žalac, te se odlučiti na priznanje krivnje i nagodbu s EPPO-om, za sada nije poznato. Osim njih trojice, još su optužene i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike, tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavke programa PLUR i SPUR tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.
Prema optužnici, EPPO je Gabrijelu Žalac teretio da je kao ministrica regionalnog razvoja pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. No odmah u startu namjeravala je natječaje prilagoditi Šimuncu, odnosno njegovim tvrtkama. On je bio njezin dugogodišnji prijatelj i poznanik, a Gabrijelu Žalac se tereti da je poduzela više radnji kako bi njegovim tvrtkama osigurala povlašteni položaj.
Jedna od tih radnji bila je i da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave informacijskog sustava, a tereti ju se i da je odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva te da je pozvala Šimunca da prijavi svoje tvrtke. Nadalje, dok je bila ministrica, Gabrijela Žalac je bila i predsjednica Upravnog vijeća SAFU-a, što znači da se na njezin prijedlog imenovao ili razrješavao ravnatelj SAFU-a. Autoritet koji je imala kao ministrica potom je iskoristila da naloži Petricu što da radi. Prema optužnici, naložila mu je da SAFU prilikom kontrole javne nabave, ne dovede u pitanje ni dokumentaciju ni način na koji su izabrane Šimunčeve tvrtke, iako je bilo jasno da se takvim postupanjem krši zakon.
EPPO Gabrijelu Žalac tereti i da je toliko htjela da Šimunac dobije poslove pa mu je pomagala i nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila postupak javne nabave zbog kršenja zakona o javnoj nabavi. Na koncu, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave Ministarstvo je sklopilo kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s tvrtkama Šimunca i Jukića. Odlukom Gabrijele Žalac određena je, kaže EPPO, nerealna visoka cijena od 1,73 milijuna eura. Ministarstvo je taj novac uplatilo na račun Jukićeve tvrtke, a nakon toga dio novca prebačen je na njegov i Šimunčev račun te na račune s njima povezanih tvrtki, dok je dio podignut u gotovini.
Ovo je druga nagodba koju je Gabrijela Žalac sklopila s tužiteljstvom, jer je nedavno priznala krivnju i u postupku u kojem ju je USKOK teretio da je od Josipe Pleslić (ex Rimac) tražila da pomogne njezinom bratu u prolasku državnog ispita. U tom slučaju, Gabrijela Žalac je zbog poticanja na trgovanje utjecajem uvjetno osuđena na godinu dana zatvora uz rok kušnje od tri godine te je morala platiti 1000 eura sudskih troškova.
Priznanja krivnje i nagodbe i s EPPO-om i s USKOK-om su podosta iznenađujuće, jer je tijekom istraga nijekala krivnju. Protiv nje se vode još dva postupka: EPPO vodi istragu zbog sumnji da je novcem iz proračuna platila troškove proslave svog rođendana, dok je USKOK optužio u aferi Vjetroelektrane. Ta optužnica još nije pravomoćna, tamo joj je suoptužena Josipa Rimac, a s obzirom na to kako se stvari razvijaju nije nemoguće da će se Gabrijela Žalac i u preostalim postupcima odlučiti na priznanje krivnje i nagodbe s tužiteljstvima.
Nakon što je izašla sa suda, na brojene novinarske upite za komentar nagodbe, samo je kratko kazala: - Nemam komentara. Inače, u optužnici u aferi Software nalaze se poruke koje je ona razmjenjivala s Josipom Rimac u kojima se spominje AP. Te poruke s bile razlog zašto je premijer inicirao donošenje lex AP-a, jer je, kako je kazao, želio spriječiti da se njemu i stranci nanosi politička šteta. Obrane su tražile da se te poruke izdvoje iz spisa kao nezakonit dokaz. No taj zahtjev obrana je svojevremeno prvo dobilo optužno vijeće, a zatim je u travnju žalbe obrana na tu odluku optužnog vijeća odbio i Visoki kazneni sud (VKS), ustvrdivši da su te poruke zakonit dokaz.
Inače, Gabrijela Žalac se tijekom istrage u aferi Software branila da nije ona ta koja providi natječaje, jer joj to rade stručne službe. Krivnju su tijekom istrage negirali i ostali, pa je Šimunac negirao da se s njom dogovarao oko inkriminiranih poslova i ugovora. No njihovo dugogodišnje poznanstvo je vrlo dobro evidentirano pa postoje njihove zajedničke fotografije, pozivi i mejlovi.... Šimunac je u obrani naveo i da je svoj program PLUR prezentirao među ostalim i u uredu premijera Andreja Plenkovića. - Dobio sam poziv da dođem, ne znam od koga. Nakon prezentacije premijer Plenković mi je kazao da sam ja prvi koji u Vladu dolazim i nešto nudim, a ne tražim - branio se Šimunac.
Otvori KEKS Pay
Čekaj malo, iz proračuna je stavila sebi v žep milijunček euradi, i ide 2 godine da odmara? Pa, dajte i meni milijunčeka, i ja idem 2 godine da odmaram, jer nakon te 2 godine živjeti ću konačno dostojanstveno.