Tog četvrtka, 5. rujna 1996., u 22 sata i 45 minuta razoran potres uzdrmao je dubrovačko područje - treslo se 19 naselja u tom dijelu primorja, a podrhtavanje tla osjetilo se i u Hercegovini, pa čak i u Italiji, sve do Torina, no najdublje ožiljke pretrpjeli su te noći Slano i Ston. Epicentar razornog potresa jačine šest stupnjeva po Richteru, odnosno osam po Mercallijevoj ljestvici bio je u stonskom podmorju. U četvrtak kasno navečer u idiličnom je Stonu vrijeme doslovno stalo - kazaljke sata u staroj Gradskoj vijećnici zaustavile su se točno u 22 sata i 45 minuta. Dan nakon katastrofe Ston je izgledao apokaliptično, kako je izvijestio Večernjakov novinar, Klario Obradović. Među kućama u starom dijelu Stona i u selima gotovo da nije bilo niti jedne koja nije imala 'rane' od potresa, crkva Svetog Vlaha na glavnom stonskom trgu ostala je bez zvonika, a oštećena je bila i zgrada općine, kao i biskupija. Osim Stona i Slanog teška oštećenja pretrpjeli su tada i Mravinci gdje je potpuno srušena crkva Male Gospe, a stradali su i Podgora, Lisca, Podimoć i Topolovo, o čemu i danas svjedoče fotografije s terena Večernjakovog reportera, Matea Rilovića. "Riječ je o potresu jačem od onog iz 1927. i 1963. godine", rekao je novinarima tadašnji načelnik Stona, Darko Dražeta.
Čitavo potresom pogođeno područje ostalo je te noći bez struje, a probijanje do Stona bilo je gotovo nemoguća misija. Naime, zbog odrona koji su nastali uslijed potresa nije se moglo proći magistralnom cestom, a okolnim, seoskim cestama vozilo se isključivo na vlastitu odgovornost. Puteve prema Slanom teškim su strojevima raščišćavale postrojbe Hrvatske vojske koje su bile upućene i na područja Mravinaca i Čepikuća. U sveopćem kaosu, iako su štete bile velike, ljudskih žrtava na sreću nije bilo, no tlo je i dalje podrhtavalo pa su stanovnici zbog niza potresa slabijeg intenziteta noć proveli na ulicama i u automobilima. Potres koji je pogodio dubrovačko primorje snažno se osjetio i u gradu, ali i u Konavlima, a tlo se treslo duž cijele obale i na otocima. Drhtala je te noći i Hercegovina, najteže je stradalo Ravno, kao i sela uz granicu s Hrvatskom, Zatmorje i Strmica, koja su bila gotovo u potpunosti srušena. Osim u Lijepoj Našoj stonski se potres osjetio čak i na širem području susjedne Italije, duž jadranske obale, ali i u unutrašnjosti, sve do Torina.
Najtrusniji dio Hrvatske
Samo 12 dana nakon razornog potresa 5. rujna uslijedila je i repriza - 17. rujna 1996. godine Ston i okolicu ponovo je zatresao potres jednake snage, a u naredna tri tjedna područje Stona, Slanog i dubrovačkog primorja uzdrmalo je još 200 potresa.Tlo se na tom području nije smirilo više od dvije godine, a u tom je razdoblju zabilježena serija od čak nekoliko tisuća naknadnih potresa. Seizmolog, dr. Marijan Herak upozorio je da područje Dinarida pripada najtrusnijem dijelu Hrvatske. I najrazorniji potres u hrvatskoj povijesti, koji se dogodio 6. travnja 1667., pogodio je upravo dubrovačko područje - Dubrovnik je tada bio potpuno razrušen. U toj katastrofi kakva nije bila zabilježena u 1200 godina povijesti tog grada poginulo je, prema procjenama, oko 2200 ljudi, što je bilo više od trećine stanovnika Dubrovnika.
Otvori KEKS Pay
