Gala večer koja već dva desetljeća odjeljuje nagrade najpopularnijim Hrvatima u iseljeništvu, i ove godine okuplja istaknute predstavnike politike, diplomacije, gospodarstva, kulture i sporta. Očekuje se dolazak brojnih uglednih gostiju iz Hrvatske i europskih zemalja, čime će Bad Homburg na jednu večer ponovno postati središte hrvatske zajednice izvan domovine, ili kako mediji pišu postat će na jedan dan „glavni grad“ hrvatskog iseljeništva.
Ugledni gosti
Na svečanosti se očekuje dolazak najviših državnih dužnosnika Republike Hrvatske, među kojima su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji je izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. Uz njih će sudjelovati i Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, čiji ured već godinama ima ključnu ulogu u povezivanju Hrvatske i njezinog iseljeništva, kao i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas.
Među istaknutim političkim uzvanicima bit će i zastupnice u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Željana Zovko. Na svečanosti će biti i župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo sa izaslanstvom, te Božo Burić iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Uz gradonačelnika Poreča Loris Peršurić i izaslanstvo grada Trogira koje predvodi zamjenik gradonačelnika Viktor Novak i direktor TZ grada Trogira Marin Piveta. Bad Homburg je domaćin Večernjakove domovnice gdje će goste pozdraviti gradonačelnik Alexandr Hetjes, dok će Dubrovnik predstavljati zamjenik gradonačelnika dr. Velibor Puzović.
Hrvatski veleposlanici iz Njemačke, Austrije i Švicarske
Snažnu diplomatsku prisutnost potvrđuju i hrvatski veleposlanici u europskim prijestolnicama. Na dodjeli će sudjelovati veleposlanik Republike Hrvatske iz Berlina Gordan Bakota, iz Beča Daniel Glunčić te veleposlanica u Švicarskoj Andrea Bekić, dok će konzularnu mrežu predstavljati svi generalni konzuli Republike Hrvatske u Njemačkoj i brojni drugi predstavnici diplomatsko-konzularnog zbora. Događaju će prisustvovati i niz predstavnika državnih institucija, turizma i gospodarstva.
Zlatko Dalić, Ante Kulušić, Ivan Klasnić...
Poseban sportski sjaj večeri dat će izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, kao i Ante Kulušić iz Hrvatskog nogometnog saveza. Na događaju sudjelovati i bivši hrvatski reprezentativac Ivan Klasnić, koji je svojedobno i sam dobio Večernjakovu domovnicu.
Program večeri uključuje dodjele priznanja u brojnim kategorijama od sporta i glazbe do kulture, showbizza i izbora osobe godine. Večernjakova domovnica već dva desetljeća nagrađuje najpopularnije Hrvate izvan domovine, a večerašnja svečanost u Bad Homburgu još jednom će istaknuti važnu ulogu hrvatskog iseljeništva u očuvanju identiteta, povezivanju zajednice i promociji hrvatske kulture diljem svijeta.
Branitelji na Domovnici
Večernjakova Domovnica u Bad Homburgu i ove će godine ugostiti hrvatske branitelje. Večeras u Bad Homburg stižu časnici Hrvatske vojske koji su služili u specijalnim postrojbama pod sloganom "Viribus Unitis", koje je utemeljio general zbora Ante Rose. Hrvatske branitelje u Bad Homburgu predstavljat će časnici HV-a Anđelko Đerek, Nediljko Kadija, Renato Batur, Vito Ćavar, Mara Rimac Jukić, Dalibor Čović, Boris Durlen i Anđelko Gelo. Dio ekipe je trebao biti i Ante Žoni Maksan, ali nažalost zbog bolesti nije mogao doći. Oni su pripadnici postrojbi poput Bojne "Zrinski", Bojne "Kralj Tomislav" i Pukovnije "Bruno Bušić". Specijalne postrojbe HV-a bile su ključni oslonac otpora velikosrpskoj agresiji, djelovale su na svim ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te su tijekom Domovinskog rata izgubile 76 pripadnika. Simbolika postrojbi, uključujući prepoznatljivu zelenu beretku i zajednički znak, odražava njihovu snagu i jedinstvo pod vodstvom generala Rose. Danas umirovljeni časnici nastavljaju skrb za branitelje i planiraju otvoriti radno-duhovni kamp u spomen na generala Antu Rosu.
Hrabrost nema godine..
Dok ovogodišnji dobitnici još čekaju proglašenje i svoje nagrade, prisjetimo se nekih prošlih laureata Večernjakove domovnice. Katarina Moguš je prošle godine u Bad Homburg stigla iz Kanade te je u medijima opisala svoju nagradu kao “izuzetnu čast i duboku osobnu poveznicu s hrvatskim korijenima”. Naglasila je kako je priznanje potvrda vrijednosti koje su joj prenijeli roditelji i za trud u očuvanju kulturnog identiteta. Poznata njemačka glumica hrvatskog podrijetla Marina Galić, naglasila je koliko je sretna zbog nagrade kako zbog sebe, tako i zbog svojih roditelja. Na dodjeli Večernjakove domovnice 2025. naglasila je da joj nagrada znači potvrdu identiteta i osobne hrabrosti, riječima: „Hrabrost nema godine, a ljubav nema granice.“. Time je pokazala kako uspjesi u umjetnosti i životu mogu služiti kao inspiracija za očuvanje hrvatskog kulturnog i identitetskog nasljeđa u iseljeništvu. Ne sumnjamo kako će i ovogodišnji dobitnici, ali i svi Hrvati u iseljeništvu biti njezinog mišljenja.
Otvori KEKS Pay
Da Srbija, zajedno sa Francuzima i Englezima, nije pobedila u WWI, pitanje je da li bi Hrvatska bila samostalna i nezavisna država. Verovatno bi, ali u kom trenutku i kako to je pitanje. Koliko god mrzeli srbe, činjenica je da su vam ti srbi doneli nezavisnost pobedama u dva svetska rata, ne sporna je i zasluga velikog broja hrvata koji su bilo deo NOV. Pitam se kako vam nije bio problem ni Nemačka, ni Austrija ni Ugarska ni Italija ni Francuska ni Turska, od kojih ste u prošlosti bili okupirani, ali zato srbi, oni su vam najveći problem. Priznajem da je najveća glupost koju je Miloševeć napravio, odnosno tadašnja JNA je napad na Hrvatsku 1991, koja je još bila deo SFRJ. Šešelj, Drašković, i još par nacionalista su to prodžali i čak imali praravojne jedinice zajedno sa Arkanom. To nije sporno i to je za Haški sud. Sada, sa ove vremenske distance, kao laik, dijalog između Srbije i Hrvatske o mirnom razlazu nije imao alternativu, a to su trebali još onda znati srpski i hrvatski političari, a pre svega srpski. Da je bilo dogovora ne bi bilo raseljenih niti bi bilo rata i žrtava, koji je samo produbio i ovako narušene odnose. Iskreno želim da se prošlost ostavi istoričarima, a život prepusti boljoj budućnosti između dve zemlje.