Američka vanjska politika još je jednom dala vjetar u leđa LNG terminalu na Krku kao projektu od strateške energetske važnosti pa je potpredsjednik SAD-a Joseph Biden o skladištu plina u Hrvatskoj ozbiljno razgovarao i sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem. S obzirom na to da je projekt nakon američke političke podrške zasjeo na visoko mjesto najvažnijih projekata Europske komisije, izgledno je da će investicija koja se procjenjuje na oko 650 milijuna eura nakon deset godina odgađanja i zaživjeti.
Rok do 2019. godine
Biden je nedavno izjavio da LNG terminal mora biti gotov do 2019., do kada se planira izgradnja Transjadranskog plinovoda i Jadransko-jonskog plinovoda koji će prema Hrvatskoj godišnje provući oko pet milijardi prostornih metara plina. Toliki se kapacitet očekuje i u eksploataciji plina iz Jadrana. U kontekstu dovođenja plina iz Kaspijskog jezera, a sve kako bi se smanjio utjecaj ruske opskrbe, LNG terminal kao skladište u središtu Mediterana ima smisla. Najveću potencijalnu korist od gradnje LNG-a imala bi državna tvrtka koja upravlja plinovodima Plinacro jer prijevoz pet milijardi prostornih metara plina znači novih milijardu kuna godišnje prihoda samo od naknade za transport.
– LNG terminal na otoku Krku jedan je od budućih projekata važan za ostvarenje Europske energetske unije i odgovor je na mnoge dileme koje sada postoje – odgovorio je potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetiku Maroš Šefčovič na pitanje zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule.
Povjerenik Šefčovič dodao je da postoje otvorena pitanja koja oko tog važnog projekta još treba riješiti, ponajprije misleći na infrastrukturu i financije.
Picula navodi da su Šefčovičeve riječi nakon snažne podrške iz Washingtona dodatan vjetar u leđa Hrvatskoj da postane važno regionalno energetsko čvorište. Dokaz potpore Komisije je i činjenica da je odobreno 4,9 milijuna eura za izradu dokumentacije i pripremu papirologije do građevinske dozvole te za angažiranje konzultanata za procjenu financijskog modela na temelju kojeg bi se LNG trebao graditi. LNG bi imao kapacitet od pet do šest milijardi prostornih metara plina, što je dva puta veća količina od ukupnih potreba Hrvatske za plinom.
– Ne vidim interes Hrvatske da u projektu LNG-a sudjeluje s više od 25 posto jer ćemo imati i novu proizvodnju plina i Jadransko-jonski plinovod. Moramo biti dio tog projekta, ali ne i preuzeti većinu posla na svoja leđa – poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno najavljujući da će Hrvatska tražiti nepovratan europski novac za onaj dio LNG-a za koji se na natječaju koji je u tijeku ne pronađe zakupac. I dok Hrvatska očekuje od Europe da financira bitan dio LNG terminala, Amerikanci uvjeravaju Srbiju da ne odbacuju kaspijski plin. Tako je Biden, pišu srbijanski mediji, Vučiću na susretu u Münchenu ponudio dvije mogućnosti opskrbe plinom Srbije kako bi u sljedećim godinama smanjila svoju energetsku ovisnost o Rusiji.
Srbiju odmiču od Rusije
Prva mogućnost uključuje LNG terminal na Krku do kojeg bi Amerikanci brodovima dovozili plin, a onda bi se on plinovodom preko Mađarske transportirao do Srbije. To je brže rješenje jer bi za gradnju potrebne infrastrukture trebalo oko godinu dana. Druga varijanta je da se Srbiji pomogne da se u Bugarskoj priključi na plinovod Južni koridor iz Azerbajdžana. To je ostvarivo za tri do četiri godine.
Biden je još u studenom prošle godine spominjao nužnost gradnje LNG-a u Istanbulu kada je kazao da naša zemlja ima potencijal postati regionalni energetski centar. Uz pomoć SAD-a i novca iz europske blagajne LNG terminal, bude li zainteresiranih zakupaca, možda nakon nekoliko godina konačno i osvane na Krku.
Naravno, terminal će napraviti čim naprave pelješki most.