S porastom učestalosti i intenziteta toplinskih valova, gradovi se suočavaju s izazovom pronalaska učinkovitih rješenja za hlađenje. Klimatska skloništa nameću se kao potencijalno rješenje za jačanje otpornosti urbanih sredina na ekstremne temperature, posebno u kontekstu energetskog siromaštva koje mnoge građane ostavlja nezaštićenima u vlastitim domovima. "Klimatska skloništa" postaju sve popularniji odgovor na ovo goruće pitanje. Tijekom intenzivnih toplinskih valova koji su nedavno pogodili Lisabon i druge europske metropole, određene lokacije pružaju prijeko potrebno olakšanje i osvježenje za građanstvo. Među takvim mjestima ističu se javni parkovi i vrtovi, knjižnice, društveni centri, muzeji i škole, koji tijekom dana otvaraju svoja vrata kako bi zbrinuli osobe posebno osjetljive na ekstremne temperature.
Manuel Banza, stručnjak za podatkovnu znanost, objašnjava: "Efekt toplinskog otoka posebno je izražen tijekom toplinskih valova i karakterističan je za urbane sredine. Razlog tome leži u gustoj izgradnji i velikim asfaltnim površinama koje apsorbiraju sunčevu toplinu. Čak i nakon zalaska sunca, u večernjim satima, temperature mogu ostati iznimno visoke zbog akumulirane topline u tlu," istaknuo je Banza za Euronews. "Dodatno, brojne zgrade i uske ulice otežavaju cirkulaciju zraka," dodao je.
U svom nedavno objavljenom radu, Banza je identificirao potencijalna klimatska utočišta u portugalskom glavnom gradu, Lisabonu. Koristeći interaktivnu kartu grada, znanstvenik je prikazao intenzitet efekta urbanog toplinskog otoka te označio lokacije vrtova, fontana, javnih česmi, bazena i knjižnica. Iako gradske vlasti Lisabona još nisu službeno promovirale mrežu klimatskih skloništa, Banzina karta mogla bi se pokazati iznimno korisnom, s obzirom na to da je toplinska nelagoda u domovima lisabonskih stanovnika već postala stvarnost.
"Temperaturne razlike među kućanstvima su značajne, a Lisabon se ubraja među europske gradove s najlošijom energetskom učinkovitošću. To znači da stanovnici imaju poteškoća s održavanjem ugodne temperature u svojim domovima, kako ljeti tako i zimi," upozorava Banza. "Stoga je odgovornost gradskih vlasti i šire javnosti da preoblikujemo javne prostore u svojevrsne produžetke naših domova," zaključuje on.
Anketa o energetskom siromaštvu koju je provela Agencija za energiju i okoliš otkrila je zabrinjavajuće podatke: više od polovice ispitanih stanovnika Lisabona izjavilo je da osjeća toplinsku nelagodu u svojim domovima, i to 56,5% ljeti te 63,2% zimi. No, problem nije samo u nelagodi. Vrućina je direktno povezana s povećanom smrtnošću. U razdoblju od 28. lipnja do 3. srpnja ove godine, Portugal je zabilježio čak 284 smrtna slučaja više od očekivanog broja.
Barcelona prednjači kao primjer dobre prakse u borbi protiv toplinskih valova. Ovaj španjolski grad uspostavio je mrežu od preko 400 klimatskih skloništa, postavši tako uzor drugim europskim gradovima. Stručnjaci ističu da je ključ uspjeha katalonske prijestolnice u jasno definiranim kriterijima za određivanje klimatskih utočišta. Ana Terra Amorim-Maia, istraživačica specijalizirana za urbanu klimatsku prilagodbu u Baskijskom centru za klimatske promjene (BC3), naglašava: "Nije svaki prostor automatski klimatsko utočište." "Da bi adekvatno odgovorila na potrebe najosjetljivijih skupina stanovništva, klimatska skloništa moraju zadovoljiti barem minimalne kriterije. To uključuje natkriveni prostor s mjestima za sjedenje, dostupnost pitke vode i sanitarnih čvorova," pojasnila je Terra Amorim-Maia za Euronews.
Otvori KEKS Pay
"Znanstvenik došao do spasonosnog rješenja"; koje je to riješenje nigdje ne piše?