Može li mala škola iz Hrvatske otvoriti veliku obrazovnu temu na svjetskoj razini?
U slučaju Europske gimnazije Zagreb, odgovor se ne svodi na jedan događaj u Kairu. Forum je bio vidljiv trenutak, ali prava priča nastaje u Zagrebu, u školi koja razvija nove metode, procese i obrazovni model za eru umjetne inteligencije, pokazujući da i Hrvatska može imati glas u raspravi koja se danas vodi na globalnoj razini.
Učenici i predstavnici Europske gimnazije Zagreb boravili su od 2. do 6. lipnja u Egiptu, gdje su na međunarodnom Tech Skills Forumu predstavljali Hrvatsku među ministrima obrazovanja, službenim delegacijama, međunarodnim organizacijama, stručnjacima, predstavnicima industrije, školama i učenicima iz brojnih zemalja. Na forumu je sudjelovao i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Budući da je riječ o Tech Skills Forumu, tehnologija i umjetna inteligencija bile su važne teme. No upravo zato priča Europske gimnazije Zagreb postaje zanimljiva: za ovu školu tehnologija nije cilj, nego alat. Pravi cilj je razvijati učenike koji imaju samopouzdanje, globalni način razmišljanja, komunikaciju, vodstvo, odgovornost, kreativnost i sposobnost da se snađu u svijetu koji se brzo mijenja.
Na velikoj međunarodnoj pozornici u Kairu učenici Europske gimnazije Zagreb jednostavno su zasjali. Njihovi nastupi bili su među najupečatljivijim trenucima učeničkog dijela foruma. Govorili su samouvjereno pred međunarodnom publikom, predstavljali ideje sa zrelošću i energijom, preuzimali aktivne uloge u timovima i pokazali da mladi iz Hrvatske mogu ne samo sudjelovati, nego i ostaviti snažan dojam na velikoj svjetskoj sceni.
Ali možda je još važnije ono što stoji iza tog nastupa. Škola nije pozvana u Kairo slučajno, nego zato što se njezin rad na modernizaciji obrazovanja, novim metodama, jasnijim procesima, međunarodnom iskustvu i pripremi učenika za eru umjetne inteligencije sve više prepoznaje i izvan Hrvatske.
Škola koja tehnologiju stavlja u službu učenika
Umjetna inteligencija već mijenja način na koji učenici uče, istražuju, pišu, stvaraju i dolaze do informacija. Mijenja i način na koji će studirati, raditi i donositi odluke. Zato obrazovanje ne može ostati isto.
Europska gimnazija Zagreb ne polazi od ideje da škola budućnosti mora biti samo tehnološki napredna. Polazi od ideje da škola budućnosti mora biti dublje ljudska.
Škola razvija suvremene obrazovne metode, individualizirani pristup, mentorsko praćenje, iskustveno učenje, rad u manjim skupinama, međunarodne projekte, javni nastup i sustavni razvoj vještina koje učenicima trebaju da bi se snašli u novom svijetu.
Ne pita se samo što učenik mora znati. Pita se kakva osoba učenik mora postati: zna li misliti, govoriti, surađivati, razumjeti druge kulture, preuzeti odgovornost, predstaviti svoje ideje i koristiti tehnologiju tako da ona pojača njegovu ljudskost, a ne da je zamijeni.
Spoj obrazovanja i tehnologije koji nije slučajan
Iza novog smjera škole stoji obitelj Motušić, a upravo njihov spoj iskustva objašnjava zašto se ova priča razlikuje od uobičajene modernizacije škole.
Dr. Andreana Baeva Motušić, doktorica znanosti s više od 20 godina iskustva u obrazovanju, razvoju kurikuluma i međunarodnim projektima, donosi obrazovnu ekspertizu koja je rijetka u hrvatskom školskom prostoru. Studirala je u Europi i SAD-u, predavala političke znanosti i međunarodne odnose na University College London te radila na projektima povezanima s europskim institucijama, uključujući Europsku komisiju i Europski parlament. Njezino iskustvo pretočeno je u ideju škole koja učenika ne promatra samo kroz ocjene, nego kroz potencijal, osobnost, dobrobit i sposobnost djelovanja u međunarodnom okruženju.
Boris Motušić donosi gotovo tri desetljeća iskustva u digitalnim transformacijama na globalnoj razini, uključujući rad na projektima za brendove poput Microsofta, BNP Paribasa, ABB-a, Panasonica, PwC-a i Best Western Hotela. To školi daje rijetku prednost: razumijevanje stvarnog svijeta koji tehnologija već mijenja iznutra.
Zato se u Europskoj gimnaziji Zagreb ne mijenja samo ime škole. Mijenjaju se procesi, način rada, komunikacija, digitalna rješenja, organizacija nastave i odnos prema učeniku. Uvode se jasniji standardi, novi programi, bolji sustavi praćenja, profesori i suradnici koji učenicima ne donose samo gradivo, nego i iskustvo iz stvarnog svijeta, te tehnička i softverska rješenja koja školi pomažu biti brža, organiziranija i povezanija.
Upravo taj spoj obrazovanja i tehnologije čini ovu školu zanimljivom i u međunarodnom kontekstu.
Ideja škole koja pokazuje širi pristup obrazovanju
Jedna od ideja koje je Europska gimnazija Zagreb donijela u Kairo bio je projekt Heritage to Future. No njegova važnost nije samo u jednom projektu. To je jedan mali primjer koji pokazuje kako škola razmišlja o modernom obrazovanju općenito.
Projekt je zamišljen kao mreža AI kulturnih ambasadora koje učenici sami istražuju, osmišljavaju, tehnički razvijaju i koriste u nastavi. U praksi bi gradili AI agenta koji predstavlja kulturu njihove škole ili zemlje. Istraživali bi jezik, povijest, geografiju, umjetnost, hranu, običaje, svakodnevni život i vrijednosti, zatim prikupljali i strukturirali podatke, pisali sadržaj, oblikovali pitanja i odgovore te učili kako AI agent treba komunicirati jasno, korisno i odgovorno.
Roditeljima takav način učenja možda na prvu može zvučati neobično, ali mladima je upravo ovakvo sučelje prirodno: postaviti pitanje, dobiti jasan odgovor, nastaviti razgovor, usporediti informacije i istraživati vlastitim ritmom. Zato ovakav alat ne zamjenjuje učitelje, knjige, putovanja ili stvarne susrete, nego učenicima daje novi način da se s gradivom povežu aktivno i znatiželjno.
Takav projekt može se koristiti u predmetima poput povijesti, geografije, jezika, sociologije i umjetnosti, ali i dijeliti s učenicima iz drugih zemalja. Učenici bi pritom učili tehničke vještine, rad s podacima, pisanje digitalnog sadržaja, odgovorno korištenje umjetne inteligencije, komunikaciju, suradnju, kreativnost, istraživački rad i razumijevanje vlastitog i tuđeg identiteta.
To nije digitalizacija svega. To je primjer promišljenog korištenja tehnologije ondje gdje ona može pomoći učenicima da bolje razumiju sebe, druge ljude i svijet u kojem žive.
Međunarodna škola na hrvatskom i engleskom
Europska gimnazija Zagreb razvija se kao međunarodna gimnazija na hrvatskom jeziku, s odabranim sadržajima na engleskom.
Međunarodnost se ovdje ne gradi kao bijeg iz Hrvatske, nego kao otvorenost prema svijetu. Učenik ostaje u hrvatskom jeziku, hrvatskom obrazovnom prostoru i vlastitom identitetu, ali razvija samopouzdanje potrebno za međunarodno okruženje.
Neki će učenici nakon srednje škole ostati u Hrvatskoj. Neki će studirati u Londonu, Beču, Parizu, Milanu ili drugdje. Mnogi će tijekom života povezivati više zemalja, jezika i profesionalnih svjetova. Zato škola učenike ne priprema za jedan put, nego za svijet u kojem se putevi mijenjaju.
Mala gimnazija, veliki svijet
Europska gimnazija Zagreb nastala je preoblikovanjem nekadašnje Privatne klasične gimnazije, škole osnovane 1996. godine. Novi smjer donio je modernu školu za eru umjetne inteligencije: međunarodnu orijentaciju, individualizirani pristup, snažniji naglasak na dobrobiti učenika, suvremenije metode rada i 7 usmjerenja koja učenicima pomažu da jasnije prepoznaju vlastite interese.
Prve dvije godine programa temelje se na programu opće gimnazije, a zatim se učenici mogu usmjeriti prema područjima koja ih najviše zanimaju: Humanistika, klasika i društvo; Poduzetništvo, ekonomija i IT; Europske studije; Strani jezici, humanistika i IT; Računarstvo, matematika i IT; Prirodoslovlje, medicina i farmacija; Arhitektura, dizajn i umjetnost.
Posebna vrijednost tog modela je u tome što učenici različitih interesa ostaju dio iste školske zajednice. Budući liječnici, arhitekti, poduzetnici, umjetnici, informatičari i jezičari uče jedni uz druge, razmjenjuju perspektive i navikavaju se na suradnju preko granica vlastitog područja. Upravo to postaje jedna od važnih vještina modernog svijeta.
No poanta nije samo u smjerovima. Poanta je u tome da škola učeniku pomogne pronaći vlastiti glas.
U manjoj školi nastavnik lakše primijeti kada učenik može više, kada gubi motivaciju, kada mu treba podrška, a kada izazov. Učenik koji se osjeća viđeno lakše govori, lakše pita, lakše sudjeluje i lakše se usudi biti ambiciozan.
A upravo takvi učenici mogu sutra predstavljati Hrvatsku u svijetu.
Hrvatska priča koja se čuje u svijetu
Priča Europske gimnazije Zagreb pokazuje da i mala škola iz Hrvatske može otvoriti veliku obrazovnu temu. Da se iz Zagreba može govoriti globalno. Da hrvatski jezik i međunarodni pogled mogu ići zajedno. I da obrazovanje za eru umjetne inteligencije ne mora biti hladno, tehnološko i bezlično, nego može biti duboko ljudsko.
Ako su učenici Europske gimnazije Zagreb u Kairu mogli tako snažno zasjati, a škola iz Zagreba pritom privlačiti međunarodnu pozornost svojim pristupom obrazovanju, onda to nije samo uspjeh jedne škole.
To je lijepa hrvatska priča.
Priča o tome da Hrvatska, kada spoji znanje, hrabrost, obrazovanje i tehnologiju, itekako ima što pokazati svijetu.
Više o školi, njezinu programu i obrazovnom pristupu dostupno je na službenoj stranici Europske gimnazije Zagreb: https://pkg.hr/.