Drugi mandat Donalda Trumpa potvrđuje najgore strahove europskih vlada. Carine na robu iz EU-a, približavanje Rusiji i desnima poput AfD-a te razmišljanje u sferama utjecaja obilježavaju novu geopolitičku stvarnost, piše njemački list WELT. Europa, međutim, na tri ključna područja, obranu, gospodarsku konkurentnost i političku koheziju, izrazito je slabo pripremljena za suočavanje s ovim izazovima. Trumpova administracija signalizira povratak doktrini „Amerika na prvom mjestu“, ali s još agresivnijim pristupom. U Venezueli, gdje je američka vojska uhitila predsjednika Nicolása Madura, Bijela kuća opravdava intervenciju borbom protiv trgovine drogom, migracija i potrebom za kontrolom naftne industrije. No, prema WELT-u, ova operacija pokazuje širi cilj: uspostavu američke dominacije u Latinskoj Americi i slabljenje kineskog i ruskog utjecaja.
Ova akcija šalje snažnu poruku Europi. SAD više ne djeluje kao pouzdan partner, već kao sila koja slijedi vlastite interese. Trumpova ponovljena želja za aneksijom Grenlanda, unatoč oštrim kritikama danske vlade, dodatno naglašava njegov pristup zasnovan na sili i interesima. Europske vlade suočavaju se s pitanjem kako odgovoriti na američku politiku koja sve više podsjeća na sferni utjecaj, slično ruskim ili kineskim strategijama. Na području obrane, kontinent i dalje ovisi o američkom „sigurnosnom kišobranu“ unutar NATO-a, no Trumpova administracija jasno stavlja do znanja da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Nacionalna sigurnosna strategija SAD-a iz prosinca 2025. upozorava da Europa riskira 'civilizacijski kolaps' ako ne promijeni smjer, optužujući EU za 'nedemokratske prakse' i podržavajući 'patriotske' snage poput AfD-a u Njemačkoj.
Gospodarski, Europa zaostaje u globalnoj utrci. Dok Kina ulaže 4,4% svog BDP-a u energiju, a SAD planira iskoristiti venezuelanske naftne rezerve za jačanje svoje energetske neovisnosti, Europa se bori s visokim cijenama energije i nedostatkom ulaganja u ključne tehnologije poput umjetne inteligencije. Njemačka, nekadašnji gospodarski motor EU-a, bilježi stagnaciju, dok se industrije suočavaju s gubicima radnih mjesta i zatvaranjem pogona. Politička kohezija unutar EU-a također je ugrožena. Uspon populističkih i desničarskih stranaka, potaknut djelomično Trumpovom podrškom, polarizira europske društvo. U Njemačkoj AfD jača, dok vladajuća koalicija Schwarz-Rot (CDU/CSU-SPD) ne uspijeva vratiti povjerenje građana. Slične tenzije vidljive su u Francuskoj, Italiji i drugim zemljama, gdje unutarnje podjele otežavaju zajednički odgovor na vanjske prijetnje.
Dok Trump jača američki utjecaj u Latinskoj Americi, Rusija i Kina suočavaju se s vlastitim problemima. Rusija, koja je podržavala Madura, gubi saveznika u Venezueli, dok njezino gospodarstvo trpi posljedice pada cijena nafte i sankcija zbog rata u Ukrajini. Kina, koja je ulagala milijarde u venezuelansku naftu, suočava se s gubitkom povoljnog pristupa sirovinama, što ugrožava njezinu energetsku strategiju. No, Rusija ostaje prijetnja Europi. Njemačka vlada upozorava da ruski hibridni napadi, od kibernetičkih prijetnji do dezinformacija, predstavljaju pripremu za moguću vojnu eskalaciju. U isto vrijeme, Trumpova sklonost pregovorima s Putinom, uključujući potencijalno smanjenje podrške Ukrajini, izaziva zabrinutost u Europi.
Prema pisanju WELT-a, Europa stoji pred ključnim izborom: ili će se prilagoditi novoj geopolitičkoj stvarnosti ili riskira marginalizaciju. Ono na što bi Europa trebala posebno obratiti pozornost je jačanje obrane. Naime, Europa mora povećati ulaganja u obranu i razviti zajedničku sigurnosnu strategiju unutar EU-a, smanjujući ovisnost o NATO-u i SAD-u. Nadalje, potrebna su ulaganja u energetsku tranziciju, tehnologiju i infrastrukturu kako bi se vratila konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu. Također EU mora prevladati unutarnje podjele i suzbiti utjecaj populističkih snaga koje podržava Trumpova administracija.
Sigurnosni stručnjak Nico Lange upozorava da europsko oklijevanje u kritici Trumpovih akcija, poput intervencije u Venezueli ili prijetnji Grenlandu, odražava slabost EU-a. "Nitko u Europi ne usuđuje se otvoreno kritizirati Trumpa jer se boje postati metom", kaže Lange.
Otvori KEKS Pay
Europa je već sada transrodno-nebinarna antifa-faktografska Islamska država, samo to još nitko nije rekao Europljanima. Je li onda čudno što joj SAD ne želi biti pouzdan partner? Ne da ne želi, nego ne može.