Europska komisija dala je jučer Hrvatskoj četiri nove ekonomske preporuke, a prvi put od 2014., otkako s razine EU dobivamo specifične preporuke kakve Komisija daje svakoj državi članici, među njima nema preporuke za uvođenje poreza na nekretnine ni preporuke da se smanji broj prijevremenih mirovina i poveća dobna granica obveznog umirovljenja. Ovo potonje nestalo je iz preporuka jer Komisija ocjenjuje da je Vladina mirovinska reforma korak u pravom smjeru.
Investirati u ekologiju
Komisija pritom ne ulazi u ocjene kako će ta reforma završiti s obzirom na prikupljene potpise referendumske inicijative “67 je previše”. Ovo prvo, porez na nekretnine, nestalo je iz Komisijinih preporuka s objašnjenjem da su ekonomski stručnjaci Komisije smatrali to prioritetnim pitanjem kad je Hrvatska imala problema s prekomjernim deficitom, ali sada, kad više nije u proceduri nadzora prekomjernog deficita, više ne misle tako.
To ne znači da su odustali od mišljenja da bi takav porez bio koristan, pogotovo ako se njime smanjuje oporezivanje rada, ali jednostavno im više nije prioritetan. Ono na što Komisijini stručnjaci sada stavljaju naglasak su preporuke za olakšavanje investicija, i to u onim područjima gdje su te investicije najpotrebnije. Tako treća od četiri preporuke za Hrvatsku govori o nužnosti usmjeravanja investicija u istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu.
Korupcija na lokalnoj razini
Zbog loše željezničke infrastrukture, za koju Komisija kaže da “znatno zaostaje” za standardom EU, kao i zbog neadekvatnog javnog prijevoza u manjim gradovima, Komisija upozorava da je ispust štetnih plinova od cestovnog prometa u Hrvatskoj znatno porastao u posljednjih pet godina. Udio obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru daleko je ispod cilja od 10 posto koji treba ispuniti do 2020. Sve to navodi Komisiju na zaključak da su Hrvatskoj potrebne investicije koje će učinkovito ići prema tim i drugim “zelenim” ciljevima.
Hrvatska je, upozorava također Komisija, posebno ranjiva na opasnost od klimatskih promjena, ponajprije rizikom od poplava i šumskih požara. Ovaj dio Komisijinih najnovijih preporuka za Hrvatsku posebno je važan jer se u sljedećih 5 godina očekuje sve veće fokusiranje i EK, a i novog Europskog parlamenta, na borbu protiv klimatskih promjena.
Komisija i u ovim preporukama daje potporu provođenju kurikularne reforme u Hrvatskoj: druga od četiriju preporuka kaže da ta reforma obrazovnog sustava treba biti implementirana u cijelosti, ne više samo kao pilot projekt, te popraćena obukom učitelja. Jedino tako kurikularna reforma će ostvariti puni potencijal, kaže se u analizi Komisije. Ta druga preporuka traži i konsolidaciju naknada socijalne pomoći, kao i jačanje tržišta rada i harmoniziran okvir za određivanje plaća u javnom sektoru.
Ovo posljednje treba dogovoriti sa sindikatima, a Komisija u popratnoj analizi zaključuje da socijalni dijalog u Hrvatskoj nije baš najbolji. Socijalni partneri žale se da procedure i metode rada koje u dijalogu određuje Vlada zapravo otežavaju stvarni dijalog. Ali Komisija kaže i da “fragmentacija sindikata” slabi učinkovitost socijalnog dijaloga. Kad je riječ o nezaposlenosti, ona pada, ali EK podsjeća da je aktivnost radno sposobnog stanovništva i dalje vrlo niska, a mjere da ljudi uđu na tržište rada ocijenjene su nedovoljnima. U četvrtoj preporuci Komisija traži snažniju prevenciju i sankcioniranje korupcije, posebno na lokalnim razinama.
Godinama već brojni hrvatski (i jugoslavenski) stručnjaci raspravljaju o reformi školstva i ne mogu usuglasiti mišljenja da bi sad EK zaključila da je reforma dobra i da je treba prihvatiti. Na temelju kojih činjenica njihovi stručnjaci određuju što je to dobro i zbog čega to dobro Hrvatska treba prihvatiti?