Početkom srpnja Hrvatska palicu predsjedanja Vijećem EU prepušta Njemačkoj. Na proteklih šest mjeseci najviše će se gledati kroz prizmu epidemije koronavirusa, no u Vladi su zadovoljni postignutim: dogovorom članica o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Zagrebačkom deklaracijom te dogovorom Vijeća o dva paketa investicijskih inicijativa Komisije. O rezultatima hrvatskog predsjedanja, novom proračunu Unije i prijavi za novac iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba razgovaramo s državnom tajnicom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikolinom Brnjac.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU završava potkraj lipnja, a mnoge su teme pale u drugi plan zbog pandemije. U kojoj je mjeri Hrvatska ispunila ciljeve svog predsjedanja?
Imate pravo, pandemija nam je na neki način otela pola predsjedanja, tako da su brojne teme koje smo planirali detaljnije raspraviti s europskim partnerima zasjenjene tom globalnom krizom. Osobito mi je žao što nismo uspjeli održati sva ona planirana događanja u Hrvatskoj kojima smo se iznimno veselili. Međutim, mislim da smo odlično reagirali u potpuno nepredviđenim i neočekivanim uvjetima. Krenuli smo s velikim entuzijazmom znajući da nas čekaju neke zadane teme – npr. novi Višegodišnji financijski okvir EU koji smo označili svojim prioritetom. Iako je u prosincu 2019. na Europskom vijeću odlučeno da će pregovore o tzv. pregovaračkoj kutiji za VFO preuzeti novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Predsjedništvu je ostao velik posao pregovaranja o više od 50 sektorskih akata koji su dio paketa VFO-a. Dio tog posla odvijao se usporedo s pregovorima čelnika. Nastavili smo i rad finskih kolega na drugim zakonodavnim aktima, a očekivali smo najviše posla nakon objave Programa rada EK za 2020., kojim je zapravo trebao otpočeti novi zakonodavni ciklus. Međutim, jedva se krenulo u raspravu dokumenata iz Zelenog plana, najvažnijeg paketa nove Komisije, a već je počela kucati na vrata pandemija. Doista smo se vrlo brzo snašli te u sklopu Vijeća organizirali rad u uvjetima kakve ni jedna država osnivačica Unije pa ni najdugovječniji europski službenici nikada nisu iskusili. Najveći je izazov bio okupiti ministre i omogućiti im kvalitetnu raspravu. Zbog toga smo vrlo brzo počeli organizirati videokonferencije koje su neka vrsta neformalnih sastanaka Vijeća. Dosad je održano više od pedeset takvih videokonferencija.
Koje biste poteze izdvojili kao ključne?
Čak i u izvanrednim uvjetima uspjeli smo postići dogovor u Vijeću o nizu zakonodavnih akata, ali smo uspjeli održati na dnevnom redu i neke velike političke teme koje su nama bile bitne, pogotovo usred krize – na primjer proširenje i demografiju. Posebno se ponosimo dogovorom država članica o otvaranju pregovora o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Nismo željeli odustati ni od summita EU i šest zemalja zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom poslana snažna poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših susjeda. Istaknula bih dogovore Vijeća o dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na krizu izazvanu koronavirusom koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom u manje od mjesec dana.
S koronakrizom u fokusu je sad plan oporavka Europskekomisije – povećanje VFO-a na 1,85 bilijuna eura do 2027. i Next Generation fond od 750 milijardi eura. Što Hrvatska može očekivati i u kojem roku?
Komisija je dobila zadatak od europskih čelnika pripremiti Paket za oporavak. Komisijin prijedlog sastoji se od dva dijela: modificiranog VFO-a od 1100 milijardi eura i Instrumenta za oporavak (Next Generation EU) od 750 milijardi eura, od toga 500 milijardi bespovratnih sredstava i 250 milijardi povoljnih zajmova. Instrument za oporavak financirat će se novcem koji će EK posuditi na financijskim tržištima na temelju odličnog kreditnog rejtinga EU, a otplata tih zajmova počela bi 2028. i trajala do 2058. godine. Prema preliminarnim izračunima, Hrvatska može očekivati iz tog paketa nešto više od 20 milijardi eura. Međutim, cijeli paket moraju prihvatiti sve zemlje članice na razini Europskog vijeća.
Hrvatska računa na novac iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba. Je li pripremljena sva dokumentacija za prijavu? Koliko se novca može povući i u kojem roku?
Vlada je prikupila obimnu dokumentaciju i prijavila se za financijsku podršku iz Fonda solidarnosti 10. lipnja. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke. Bilo nam je važno da naša procjena štete bude utemeljena na priznatoj metodologiji, pa smo stoga dosta vremena posvetili pripremi za prijavu. Premijer Plenković pojasnio je na sjednici Vlade u srijedu da bi, prema pravilima Fonda, maksimalan iznos, s obzirom na štete, mogao biti do 600 milijuna eura. Uvjereni smo da je potrebno iskoristiti europska sredstva za obnovu Zagreba upravo zato što možemo računati na bespovratna sredstva, ne samo iz Fonda solidarnosti, nego i iz drugih programa koji će nam biti dostupni kroz novi VFO. Nije nam cilj zaduživati svoju djecu, već odgovorno rješavati prioritete putem bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova. Zagreb je toliko stradao u potresu i zato što su se godinama primjenjivala polovična rješenja – međutim, za cjelovito i suvremeno rješenje bila je potrebna analiza štete, ali potrebna je i jasna ideja o smjeru u kojem ćemo graditi svoj grad u budućnosti.
Super, sad ce se moci zavrsit one nezavrsene vile i zamjenit stare ofucane jahte za nove.Bit ce love za odabrane dzepove.