Jučer je održan prvi ispit iz državne mature i to onaj iz hrvatskog jezika na višoj razini kojem je pristupilo oko 20.000 pristupnika.
Zbog dva su pitanja, rekao je maturant Toma Galić iz V. gimnazije 'Vladimir Nazor' u Splitu, ''gorjele'' društvene mreže.
– Društvene su mreže gorjele zbog dva pitanja – pitanje 33, ako se ne varam, oko ludističke književnosti i pitanje vezano za gramatiku oko prefiksa eko – rekao je Galić gostujući sinoć u emisiji Otvoreno na HRT-u.
Što se tiče pitanja oko ludističke književnosti, to je, kaže, gradivo drugog polugodišta 4. razreda, ludizam se spominje uz Ivana Slamniga. Naveo je kako je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, jer su se ljudi vrlo brzo požalili na to pitanje, izdao priopćenje u kojem je navedeno da se ludistička poetika i ludizam kao pojam spominju i u ostalim razredima, a ne samo u četvrtom.
– Kako je moguće da vrhunska gimnazija kao V. gimnazija u Splitu nije do 4. razreda, i to do drugog polugodišta, spomenula ludističku književnost – upitao je on Ivanu Katavić, ravnateljicu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
– Sada jedino mogu odgovoriti maturantu da je ovdje bila riječ o stilskoj figuri, a ne toliko o Slamnigovu pjesništvu – rekla je Katavić.
VIDEO Ravnateljica NCVOO-a: Državna matura će se pisati u dva bloka, počinjemo 8. lipnja
Maturant Galić rekao je da je dulja priprema za maturu zbog više slobodnog vremena bila jedna od prednosti situacije s koronavirusom, a najnapetiji je zbog eseja koji se piše u srijedu. Smatra i kako se državnu maturu nije trebalo odgoditi za jesen.
Dr. sc Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu smatra da je politika dosta kriva za sve što se dogodilo maturantima. Ne postoji, kaže, komunikacija između Ministarstva i Rektorskog zbora.
– Smatram da su i jedni i drugi odgovorni što mladi ljudi nisu ranije imali informacije o tome kada će biti ti ispiti, što će se točno polagati i gdje – rekao je Jokić.
Splitskom maturantu rekao je da je svaka generacija imala svoj zadatak iz hrvatskog koji nije znala riješiti, ali i poručio da treba upozoravati na te pogreške.
mene bude zabrinulo ako nam ove testove položi više od 50%. jer moje iskustvo s tim učenicima je dosta zabrinjavajuće, oni su slabo upućeni u bilo koje gradivo, jer ne rade, stvorio se kult očekivanja da će ti u školi natočiti znanje u tvoju šuplju glavu, i ti ćeš 'znati'. roditelji su zaokupljeni sami sobom i svojim neostvarenim željama, pa im bilo kakav rad sa djecom teško pada i očekuju da država, tj. škola, njih 'nauči'. učenje je proces koji traje neprekidno, na satu treba slušati, bilježiti, s razumijevanjem čitati, doma ako imaš potrebu dodatno si pojasniti, daj, imaš vremena. a da djeca imaju 3-4 izvan nastavne aktivnosti nije normalno, jer škola postaje problem, na nju se najmanje vremena troši, jer je bitnije trenirati i igrati utakmice, plesati, pjevati, putovati... roditeljima je najbitnije poznanicima stalno pričati kako njihova djeca idu tu i tu, najbolji su tu, sad idu opet tu, a i u školi su super... a objektivno, slabi su učenici, kampanjski uče, bubaju napamet i po potrebi. samostalno nisu u stanju pročitati jedan odlomak u knjizi i svojim riječima prepričati ga. u 4. srednje o nisu u stanju.