Hrvatski mediji neće po dobrom pamtiti 2018. godinu. Čak i u (po)ratnim devedesetima novinari su mogli "slobodnije" pisati bez da strepe kada će im doći idući poziv na sud. Naime, ni tada nije dosuđivano ovoliko presuda protiv novinara i redakcija, i to, sve češće, suprotnih elementarnoj logici.
Situacija je eskalirala do razine u kojoj je zbog sudačkih odluka ugrožen rad brojnih redakcija, a neke presude su tako nelogične da se doslovno mogu ocijeniti udarom na slobodu medija, piše Jutarnji list.
Jedan od primjera je i tjednik Lider kojem je tužna od strane Milijana Brkića bila prva u gotovo 15-godišnjem izlaženju.
Općinski građanski sud u Zagreb je dosudio Brkiću 15 tisuća kuna odštete jer je autor teksta Goran Litvan, pod naslovom “Politika je ipak kurva” pisao kako je Brkić prepisao diplomski rad, a pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko javio kako će biti uhićeni zbog sumnje da su povezani s ratnim zločinom u Gruborima, koji se dogodio poslije akcije Oluja. Iako je ranije dokazano da je Milijan Brkić prepisao diplomski (zato je, napokon, morao napisati novi), a na suđenju za Grubore je priznao da je javio što se sprema članovima AT Lučko, redakcija Lidera je ta koja je ispala kriva. Naime, sutkinja Sabina Dugonjić je zaključila da sadrže uvredljive informacije o Milijanu Brkiću iz kojih se kod čitatelja može stvoriti logičan zaključak o njegovoj moralnoj kvaliteti.
Iza najvećeg broja tužbi protiv medija stoje Milijan Brkić i Željka Markić. Novosti su sredinom prošle godine objavile kako su Željka Markić i njezina udruga U ime obitelji podnijele 16 tužbi i jednu kaznenu prijavu protiv novinara i izdavača najmanje deset hrvatskih medija, a mete su bili Večernji list, Jutarnji list, Novosti, Express, N1 i RTL televizija, portali Telegram.hr, Net.hr, Index.hr, Crol.hr i H-Alter. Recimo, zbog teksta Milana Ivkošića iz 2016. godine Željka Markić tužila je Večernji list za naknadu štete u iznosu od 40 tisuća kuna, a nepravomoćnom presudom dodijeljeno joj je 15 tisuća kuna.
Večernji list se godišnje suočava s tridesetak zahtjeva za naknadu štete zbog duševnih boli i sramoćenja, a najčešći tužitelj zove se - Milijan Brkić. Situacija je takva da će glavni urednik Dražen Klarić ironično konstatirati kako “i primjeri presuda koje se ovih dana objavljuju potvrđuju da su tužbe protiv medija jedan od rijetkih segmenata pravosuđa koji odlično funkcionira, iznadprosječno ažurno i izrazito učinkovito ako je uloga suda isključivo discipliniranje medija. Hrvatska bi bila vrlo uređena zemlja kad bi pravna država i na navodne pogreške političara, dužnosnika, gospodarstvenika i drugih moćnika s jednakom lakoćom potezala oružje koje ima u svojim rukama”.
>> Pogledajte što je Milijan Brkić rekao nakon ispitivanja u DORH-u
Odštetni zahtjevi protiv Večernjeg lista iznose 20, 30, 50 tisuća kuna i više, a redakcija je nedavno platila 60.000 za članak objavljen 2014. godine. Klarić smatra da je zabrinjavajuće što neki suci očigledno ne razumiju ulogu medija u demokratskom društvu, a osobito kad je riječ o slobodi govora u političkom diskursu.
“Posve je neprihvatljivo da se medije i novinare, unatoč promjenama koje je donio tehnički napredak, kad informacija sve više postaje opće dobro, još uvijek kao u vrijeme klasičnog novinarstva osuđuje kao prijenosnike tuđih političkih izjava, ili da nakladnici medija i dalje plaćaju visoke odštetne zahtjeve za tzv. duševne boli političara i državnih dužnosnika. Očigledno je da bi u skladu s promjenama koje su se dogodile i medijsko zakonodavstvo trebalo modernizirati, osobito imajući u vidu da se mediji i u daleko većim i bogatijim zemljama nose s teškim egzistencijalnim pitanjima. Samo što u tim zemljama mediji nisu suočeni još i sa sudskim neshvaćanjem njihove uloge u društvu, već naprotiv, postoji tradicija zaštite slobode govora i pravna sigurnost”, rekao je Dražen Klarić, piše Jutarnji list.
“Često se događa da suci nisu adekvatno educirani i jednostavno ne razumiju o čemu je riječ pa dosuđuju visoke odštete zbog navodnih kleveta. Sedamdeset posto tužbi protiv nas je zbog satiričnih tekstova koje objavljujemo, ali svejedno moramo dokazivati kako to nisu klevete”, rekao je Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, a Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista upozorava.
“Politika kažnjavanja medija izlazi iz okvira koji se primjenjuju u ostalim slučajevima, višestruko je stroža i nerazmjerna s težinom djela koje su novinari, po ocjeni sudaca, počinili. Pritom se suci ne drže orijentacijskih kriterija koje je usvojio Vrhovni sud pri dodjeli neimovinske štete, nego iznosi ovise o proizvoljnoj ocjeni svakog od sudaca,”
Izgleda kako se zaustavljanje pravosudne represije pretvara u borbu za opstanak medija u Hrvatskoj. Došlo je vrijeme da se Vlada počne baviti ovom temom jer šutnja znači da podržavaju sve što se događa, zaključuje Jutarnji list.
>> Pogledajte kronologiju afere lažnih SMS-ova
Podržavam udar na hrvatsko dnovinarstvo i grohotom se smijem na njihovo skvičanje i urlikanje