Od 11. rujna liječnike zaposlene u hrvatskim bolnicama predstavlja dr. Ada Barić, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja iz zagrebačkog KB-a Dubrava. Jednoglasno je izabrana za predsjednicu Hrvatske udruge bolničkih liječnika i bit će glas gotovo trećine bolničkih liječnika, koliko ih okuplja udruga.
Što je prvi cilj HUBOL-a i hoćete li oformiti svoj tim?
Strukovni kolektivni ugovor koji bi potpisao Hrvatski liječnički sindikati kao jedini legitimni predstavnika liječnika u Hrvatskoj glavni je cilj jer se na njegovu temelju može raditi kvalitetna reforma zdravstva. Imamo pravni tekst prilagođen uvjetima rada u cijeloj Hrvatskoj. U HUBOL-u ćemo redefinirati članove Izvršnog odbora do kraja godine.
Što bolnički liječnici konkretno traže, tj. zamjeraju u svojim radnim uvjetima?
Mora se definirati radno vrijeme, prekovremeni rad te da se ista pravila ne odnose na liječnike i nezdravstvene djelatnike, kao što je sada slučaj. Prva je potreba zakonski okvir na temelju koje će liječnici u Hrvatskoj raditi. Tek potom se mogu rješavati problemi poput rada na drugom radnom mjestu kao i razne akcije poput otvorenih vrata bolnica. Zdravstvena reforma trebala bi biti realizirana do polovice mandata jedne vlade, a dosad je pravilo da se o njoj prvo govori i nabraja što ćemo napraviti i onda dođe nova vlast pa sve krene ispočetka.
Ima li i HUBOL veze sa politikom? Dosadašnji su čelnici vaše udruge imali stranačke iskaznice?
HUBOL će uvijek ostati sebi dosljedan. Njegova je ljepota u tome što je ostao neovisan i što će uvijek biti neovisan i kritičar sa konstruktivnim prijedlozima koja god zdravstvena administracija bila na vlasti. Politika nam svima kreira svakodnevnicu, ali zdravstvo nam uvijek mora biti na prvom mjestu. Na temelju struke, a ne na temelju politike, rade se protokoli, pravila liječenja.
Od aktualne vlasti kritizirali ste nagrađivanje, ali i u slučaju dolaska HDZ-a na vlast u neskladu ste s njihovim prijedlogom o dodatnom radu liječnika?
Nagrađivanje liječnika samo na temelju fakturiranja prema HZZO-u nema nikakve korelacije s tim koliko je neki liječnik dobar u svom poslu. Edukaciju kao nagradu liječniku trebala bi osigurati svaka bolnica, a ne da to rade farmaceutske firme. Rad liječnika izvan radnog vremena pak ima jednu opciju, a to je liberalizacija baš kao i u drugim EU zemljama.
Kako komentirate rad sadašnje zdravstvene vlasti?
Boljka trenutačne zdravstvene administracije je da hoće da funkcioniramo kao javni zdravstveni sustav, ali po pravilima privatnog, što je nemoguće. Na nas se stavlja teret financijskog poslovanja, moramo paziti da sačuvamo svaku kunu, na liječniku se štedi, obavlja tri posla odjednom, ostaje i operira i nakon dežurstva, snosi odgovornost ako bolnica nema novca. Nije na liječnicima da se bave ekonomijom, HZZO raspoređuje novac.
HUBOL ne kritizira dr. Sinišu Vargu koliko je njegova prethodnika?
Odlučili smo novoj administraciji dati vremena da se uhoda, a ne da je odmah napadamo. Dok je dr. Rajko Ostojić bio ministar propusti su se događali jedan za drugim.
Ministarstvo je demantiralo vaše podatke o egzodusu liječnika.
HUBOL se nije zaletio. Iz Hrvatske je u relativno kratkom vremenu otišao kvalitetan kadar. Kvalitetan i po demografskoj strukturi jer su nam otišli ljudi između 30 i 50 godina sa svojim obiteljima. Liječnika je otišlo puno više no što to pokazuju službeni podaci Ministarstva. Od ulaska u EU do 1. srpnja otišlo je 250 liječnika.
>>U godinu dana 'zavladali' su hrvatskim zdravstvom
>>Ada Barić preuzela vođenje HUBOL-a nakon Trpimira Goluže
a koja tri posla? pisanje recepta je drugi posao. pregled valjda prvi. a treći? pisanje uputnice? lijepo. učitelji onda imaju kolko poslova? pisati pripreme, odrediti datume ispita, uskladiti s drugim učiteljima, jer u jednom danu ne smiju biti dva ispita.pita. sve izvjesiti. pripremiti ispite. ocijeniti ih. usmeni... zaključivanje ocjena. sastanci sa roditeljima. maturalac. (odite vi voditi 30-ero tuđe djece koje vas ne puštuju nekud u španjolsku, italiju, češku, ili još gore, na jadran.) i za plaću od 6.000 kuna mjesečno. a liječnik? ima plaću, tj. primanja od 15-20. 000 kuna mjesečno, ne brojimo silnu mitologiju i robu zbog koje ne treba u dućanu kupiti niti kilu mesa, sira, litru mlijeka, jaja, čokolade, da o žestokim pićima i ne govorimo. a od mitologije bezbrige otplaćuje fini auto srednje klase. neka se liječnike već jednom stavi u okvire i mogućnosti zemlje u kojoj žive i rade. oni moraju imati nešto veći prosjek od prosječnih plaća izračunatih na temelju plaća našeg okruženja. znači, slovenija, mađarska, srbija, bosna i crna gora. zbrojiti i podijeliti sa 5. to je maksimalno 11.000 kuna mjesečno. a vjerujte da naši liječnici ne rade više os srba, bosanac,a a niti od slovenaca. recite mi u kojem to privatnom poduzeću liječnik, tj. radnik (tako ga moramo zvati) ima plaćeno spavanje, jer je dežuran? nije problem u plaćama liječnika, nego u ostalim niskim plaćama. ali ne mogu oni tolko iskakati iz prosjeka u javnoj upravi, općenito svima koji su na proračunu. odite vi pogledati proračun zdravstva. hoćete li negdje naći iznos samo za plaće? ne. skrivaju ih 50 godina. inače bi svi znali da 95% svega što ide za zdravstvo uzimaju liječnici, sestre. ako im ne paše, ima tko će raditi za 7.000 kuna. sve je puno sirijaca, jordanaca, indijaca. daleko poštenijih nego naši. jeste li vi vidjeli što sve ima prosječan liječnik? pa obična sestra ima auto, stan i vikendicu. ja ih znam najmanje 20-ak.