Pod krhkim primirjem koje više nalikuje na neprestano titranje između života i smrti, stanovnici Gaze žive u svakodnevnom strahu, pod zvukovima dalekih i bliskih eksplozija koje paraju noć kao podsjetnik da mir još nije stigao. Zima, hladna i oštra, spušta se na razoreni krajolik u kojem su domovi pretvoreni u ruševine, a skloništa u hladne barake bez struje i grijanja. Gotovo dva milijuna Palestinaca pokušava preživjeti s malo vode, gotovo bez hrane, bez lijekova i bez ikakvog osjećaja sigurnosti, dok se daleko od njihovih slomljenih domova odvija diplomatska bitka velikih sila koje odlučuju o njihovoj budućnosti.
Unatoč proglašenom primirju, izraelski napadi ne posustaju. Bombardiranja se nastavljaju gotovo svakodnevno, presijecajući koridore humanitarne pomoći i otežavajući dopremu hrane, lijekova i goriva. Kamioni s humanitarnim paketima satima čekaju na prijelazima, dok se djeca u improviziranim logorima pitaju kada će napokon doći njihov red na topli obrok, ako ga toga dana uopće bude. Hladnoća probija tanke cerade i šatore, a tisuće obitelji spavaju na betonu, umotane u poderane deke. Bolesni i ranjeni leže na podu prenapučenih bolnica u kojima liječnici rade s minimalnim zalihama, često bez mogućnosti da ikome pruže adekvatnu skrb.
U isto vrijeme, međunarodna politička scena se zaoštrava. Rusija i Kina otvoreno se protive američkom nacrtu rezolucije o Gazi, dok Moskva predlaže vlastiti kao protuprijedlog. Ruska misija pri UN-u tvrdi da je njihov dokument „inspiriran američkim nacrtom“, ali dizajniran tako da pruži „uravnotežen, prihvatljiv i jedinstven pristup“ prekidu neprijateljstava. U srži ruskog prijedloga nalazi se poziv glavnom tajniku UN-a da predstavi opcije za raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi. No za razliku od američkog nacrta, ruski ne uključuje koncept „Mirovnog vijeća“ koje bi nadziralo tranzicijsko razdoblje,tijelo za koje se navodno predviđalo da bi na čelu mogao biti Donald Trump.
Sjedinjene Države uzvraćaju pozivom Vijeću sigurnosti da usvoji njihov prijedlog, upozoravajući da bi svaki pokušaj „sijanja razdora“ mogao imati ozbiljne i potpuno izbježive posljedice za Palestince. Naglašavaju da je primirje krhko, a vrijeme dragocjeno te da je potreban jedinstven nastup članica Vijeća kako bi se spriječilo novo razaranje i daljnje stradanje civila.
Rusija i Kina, obje s pravom veta, odbacuju ključne dijelove američkog prijedloga, uključujući i prijedlog o budućem Mirovnom vijeću. Izraelska radiotelevizija objavila je da američki dokument predviđa konkretne korake prema uspostavi palestinske države, ali tek nakon opsežnih reformi Palestinske uprave i reorganizacije Gaze. Po prvi put, ideja palestinske državnosti izravno ulazi u glavni tekst jedne rezolucije, što prijedlog čini presedanom u diplomatskoj praksi UN-a.
Američki nacrt također predviđa raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga koje bi djelovale u suradnji s Izraelom i Egiptom, dok bi reformirane palestinske policijske snage preuzele dio unutarnje sigurnosti. Washington tvrdi da bi ovakva konfiguracija donijela „stabilnu, sigurnu i mirnu budućnost“ Palestincima u Gazi, oslobođenu Hamasa. Američka misija opisuje trenutak kao „povijesnu priliku“ i naglašava da bi odbijanje rezolucije moglo imati „teške posljedice“ za stanovništvo Gaze.
U međuvremenu, pregovori u Vijeću sigurnosti traju još od početka studenog, dok se pokušava postići konsenzus među članicama. Ali dok diplomati biraju riječi, na terenu se broje dani bez hrane, bez lijekova, bez sigurnosti. Gaza ostaje mjesto gdje ljudi preživljavaju na granici izdržljivosti, gdje hladnoća i glad ubijaju tiše od bombi, ali jednako neumoljivo, i gdje svaki politički zastoj ima lice, lice umornog djeteta koje drhti pod tjeskobnim nebom Pojasa Gaze.
Otvori KEKS Pay
