Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 121
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Euro na vratima:

Ovo su važne stvari koje nas čekaju u 2023., posebno pravilo vrijedit će za bankomate do travnja

Od danas se može kupiti početni paket eurokovanica, koji sadržava 33 eurokovanice
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
1/2
27.12.2022.
u 06:33

Do 15. siječnja novac možete dizati na bilo kojem bankomatu jer banke neće zaračunavati naknade tuđim klijentima

Idućih tjedan dana bit će u upotrebi tek svaki treći, odnosno oko 1300 od 4000 bankomata koliko ih je u Hrvatskoj. Preostalih 2700 bankomata je izvan funkcije kako bi se od 1. siječnja na njima mogli podizati euri. Bit će to samo novčanice od deset i dvadeset eura. Bankomati koji sada imaju samo kune gase se u ponoć 31. prosinca te će se iza Nove godine također puniti eurima kako bi od sredine siječnja svih četiri tisuće bankomata bilo u punoj funkciji. Kune su nacionalna valuta i jedino službeno sredstvo plaćanja još samo pet dana, nakon čega palicu preuzima euro. No, s kunama će se i nakon što službeno odu u povijest moći plaćati do 14 siječnja.

U čarapi još 20 milijardi

Prva tri mjeseca bankomati će davati samo novčanice od 10 i 20 eura, a od travnja dodat će im se i novčanice od 50 eura. Novčanica od stotinu eura nudit će se samo iznimno i to na mjestima gdje bankari procijene da puno ljudi podiže puno novca! Tko ovih dana podiže novac iz bankomata može to slobodno učiniti u prvom aktivnom bankomatu na kojega naiđe, neovisno kojoj banci taj bankomat pripada. Nijedna banka neće zaračunavati naknadu za podizanje novca tuđih klijenata sve do 15. siječnja kako bi u ovom prijelaznom razdoblju građani trošili manje vremena na potragu za bankomatima i lakše dolazili do gotovog novca.

Inače, bankari tvrde da je prilagodba bankomata jedan od najzahtjevnijih elemenata procesa uvođenja eura. Potrebno je nešto više od 40.000 bankomatskih kazeta prilagoditi za nove dimenzije novčanica eura, koje su drugačije u odnosu na novčanice kuna. Također, za svaki bankomat je potrebna softverska prilagodba i inicijalizacija novih bankomatskih kazeta što zahtijeva fizički dolazak na lokaciju.

Svim se građanima savjetuje da na prijelazu iz stare u novu godinu pribave onoliko gotovog novca koliko misle potrošiti, svejedno jesu li to kune ili euri jer su obje valute u prijelaznom razdoblju ravnopravno sredstvo plaćanja. To upozorenje posebno vrijedi za ljude koji plaćaju preko mobilnih aplikacija ili interneta jer usluge internetskog i mobilnog bankarstva neće biti dostupne cijeli vikend. Također, nešto gotovog novca u džepu ili novčaniku svakako bi morali imati i ljudi koji će Novu godinu dočekati izvan Hrvatske te će i prve dane siječnja provesti u inozemstvu. U tom periodu moglo bi biti problema i sa HR karticama te ih sustav neće prihvaćati kao sredstvo plaćanja.

Inače, iznos gotovog novca kojega ljudi drži kod kuće pao je do sredine mjeseca ispod 20 milijardi kuna te se vjerojatno topi iz dana u dan. Da nije bilo eura, ukupna svota 'u čarapama' bila bi iznad 40 milijardi kuna. No, Hrvati štede i u eurima, za kojim je po mjenjačnicama i bankama vladala velika jagma usprkos proviziji koja se plaćala pri zamjeni valuta. Sav novac u kunama koji se nalazi na računu građana, poduzeća i fondova automatski će se pretvoriti u euro pa će novčana masa Republike Hrvatske teška 440 milijardi kuna (koliko iznosi oročena i neoročena štednja, novčani udjeli investicijskih fondova te kapital s tržišta novca) podići novčanu masu eurosustava za 60-ak milijardi eura. To je kap u moru unutar ukupnog euro kapitala kao što je i udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u Europske unije simboličnih 0,3 posto.

Hrvati vole gotovinu

Države članice europodručja tiskale su dosad 29 milijardi novčanica eura ukupne vrijednosti 1,56 bilijuna eura. Novčanica od 50 eura je najpopularnija, a njihovo tiskanje plaćaju države članice eurozone sukladno svojoj ekonomskoj snazi. Kada bi se sve novčanice eura naslagale jedna na drugu, dobio bi se lanac dugačak 4000 kilometara, dovoljan da dosegne od Zagreba do španjolske Valencie i nazad. Tek petina tog iznosa koristi se u svakodnevnim transakcijama unutar europodručja, dok Europska središnja banka procjenjuje da se 30 do 50 posto svih eurskih novčanica nalazi izvan EU, odnosno Europe.

Hrvati, slično kao i Nijemci te Austrijanci, daju prednost gotovom novcu pred karticama. U Hrvatskoj se 72 od 100 pojedinačnih transakcija plaćaju gotovim novcem. No, gleda li se vrijednost plaćenih računa u tim transakcijama, omjer kartica i gotovog novca je podjednak. Oni koji peglaju kartice u pravilu kupuju robe i usluge veće vrijednosti.

Komentara 16

TE
Teig1
08:19 27.12.2022.

Stvarno, biti će jednostavnija usporedba plaća na zapadu i kod nas.

Avatar Zavratnica
Zavratnica
08:06 27.12.2022.

Ukidanje nacionalne valute, kune od strane HDZovih briselskih vazala je ukidanje jednog od posljednjih simbola hrvatske neovisnosti.

Avatar Behemot
Behemot
20:47 27.12.2022.

Vratite nam kune! ;)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije