U Europskoj uniji do 2027. planira se uspostaviti "vojni Schengen", sustav vojne mobilnosti koji će omogućiti da prekogranično kretanje vojnika, naoružanja i vojne opreme bude puno brže nego što je sada. Europska komisija jučer je predstavila detalje tog plana, poput ideje da se dozvole nacionalnih vlasti za prelazak vojnih konvoja preko granica unutar EU izdaju u maksimalno tri radna dana, što bi znatno ubrzalo kretanje za koje sada proces odobravanja dozvola i provedbe zna potrajati mjesecima. Plan uključuje i pojačana ulaganja u prometnu infrastrukturu na četiri transeuropska koridora koja su važna za vojnu mobilnost. Na ta četiri koridora, od kojih dva prolaze kroz Hrvatsku, identificirano je ukupno petstotinjak "hotspot" točaka, na kojima su prioritetno potrebna ulaganja kako bi se ubrzala i olakšala vojna mobilnost u slučaju kontinentalnog rata. Popis "hotspot" točaka je tajan, ali kako je Večernjak doznao ranije tijekom ovoga ljeta, Hrvatska je ponudila preko 50 projekata koji se mogu računati kao da su ulaganja u žarišne točke vojne mobilnosti, važne za čitavu Europsku uniju, ne samo nacionalno. U postojećem sedmogodišnjem proračunu Unije (2021.-2027.) na raspolaganju je bilo 1,69 milijardi eura i to je potrošeno na 95 projekata poboljšanja vojne mobilnosti kroz ulaganja u prometnu infrastrukturu dualne (i civilne i vojne) namjene.
U prijedlogu budućeg sedmogodišnjeg proračuna Unije (2028.-2034.) predlaže se 17,65 milijardi eura za takve projekte. – Brzo kretanje europskih vojnih snaga ključno je za obranu Europe. Spremnost obrane u osnovi ovisi o tome možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam potrebni, u trenutku kada ih trebate – rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Predlaže se uspostava novog europskog sustava EMERS koji bi ubrzao postupke izdavanja dozvola za prekogranični transport vojne opreme koja, zbog veličine i težine ili zbog opasnih tvari u prijevozu, može iziskivati komplicirane birokratske procedure. Sustav bi također u žurnim situacijama neposredne opasnosti davao prioritetni pristup prometnoj infrastrukturi vojnim konvojima, što znači privremeno stavljanje civilnog prometa u drugi plan. Uspostavio bi se i sustav, po uzoru na Europski mehanizam civilne zaštite, u kojem bi se među državama članicama dijelili resursi za prijevoz vojne opreme kao što se sada, primjerice, dijele vatrogasni kanaderi iz jedne države u slučaju požara u drugoj državi. – Europa se suočava s dosad nezabilježenim sigurnosnim prijetnjama. Razlog za bolju vojnu mobilnost ne može biti jasniji – naglasila je još Kaja Kallas.
Andrius Kubilius, europski povjerenik za obrambenu politiku, u jednom je razgovoru za Politico citirao američkog generala Johna Pershinga, koji je igrao važnu ulogu u bitkama I. svjetskog rata: "Pješaštvo pobjeđuje u bitkama, logistika pobjeđuje u ratovima".
– Naše oružane snage moraju biti spremne za pokrete u minutama i satima, ne u tjednima i mjesecima, kao što je slučaj sada – rekao je povjerenik Kubilius. Sve su to velike novosti za Europsku uniju, koja se donedavno uopće nije bavila vojskom i obranom, a sada ima niz takvih inicijativa, od kojih je jučerašnji zakonodavni paket o vojnoj mobilnosti samo posljednji primjer. Ranije je, u svibnju ove godine, uspostavljen novi europski financijski mehanizam SAFE, koji državama članicama stavlja na raspolaganje 150 milijardi eura vrijedne zajmove za ulaganja u obrambene sposobnosti. Hrvatska je među 18 država članica koje su prve iskazale interes za korištenje tih zajmova, a ministar obrane Ivan Anušić jučer je govorio o tome kako gotovo milijardu i 700 milijuna eura dolazi kroz SAFE za financiranje velikog ciklusa modernizacije Hrvatske vojske, ukupno vrijednog oko 2 milijarde eura. Riječ je o četiri strateške nabave koje će biti dovršene do 2028., rekao je ministar Anušić u emisiji Hrvatskog radija: jedno su tenkovi Leopard, drugo protudronska zaštita, treće francuske haubice i četvrto kamioni Tatra.
Inače, Hrvatska ni ove godine, 11 godina nakon preuzimanja obveze na NATO-ovu summitu u Walesu 2014., ne doseže razinu izdvajanja za obranu od 2 posto BDP-a. Iako su ministar obrane i Vlada mjesecima komunicirali da taj cilj dosežemo 2025., nedavnim rebalansom državnog proračuna i smanjenjem MORH-ove stavke ostajemo ispod 2 posto, i to nakon što je ljetos na NATO-summitu u Haagu dogovoren novi cilj 5-postotnih izdvajanja za obranu: od toga 3,5 posto BDP-a za klasična izdvajanja za vojsku i obranu, a 1,5 posto BDP-a za ulaganja koja su samo povezana s obranom, što znači da mogu biti i ulaganja u projekte dualne namjene, kao što su projekti vojne mobilnosti. Ulaganja u vojnu mobilnost dio su djelokruga rada i MORH-a i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Među projektima poboljšanja vojne mobilnosti mogli bi se, prema idejama iz MMPI-a, naći i treći prometni trak autoceste između Zagreba i Karlovca, rekonstrukcije niza vijadukata na autocesti A1 te proširenje odmorišta na A1 i A3 kako bi ta odmorišta mogla prihvatiti i velike vojne konvoje. I projekti u zračnoj luci Zadar, pomorskim lukama u Zadru, Rijeci i Splitu, te jednoj ili dvije riječne luke, ulaze među prijedloge "hotspot" točaka na europskim koridorima vojne mobilnosti.
FOTO Kolona sjećanja prolazi Vukovarom: Pogledajte prizore iz grada heroja
Otvori KEKS Pay
