Otok Unije, koji prema administrativno-teritorijalnom ustroju pripada Gradu Malom Lošinju unutar Primorsko-goranske županije, već duže vrijeme ima problem s divljim kozama. Njih oko 400 do 500 stanovnicima uništavaju masline i druge nasade, kao i okućnice, a u posljednje vrijeme uzorci tkiva uginulih ili odstrijeljenih koza pokazuju da ih je dio zaražen Q groznicom. Riječ je o bolesti koja kod ljudi može izazvati simptome slične gripi ili upali pluća, a u malom broju slučajeva i oštećenja srca, mozga, jetre i pluća.
"Te su koze dovedene na otok krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, kada je lošinjska tvrtka Jadranka ovdje imala ovce, s ciljem da koze pobrste makiju i raščiste zemlju za rast trave i ispašu ovaca. Dogodilo se, međutim, to da su koze pobrstile otočne masline i namnožile se preko svake mjere pa sad predstavljaju problem i otočnim ovčarima jer popasu i travu koju su pasle ovce", rekao je za Novi list Robert Nikolić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Unije.
Osim što rade štetu na maslinama i vrtovima, svaku noć koze ulaze u mjesto i uništavaju okućnice, potvrdili su stanovnici. Kako navode, svake ih je noći barem pedesetak u mjestu. Nikolić ističe kako su rješenje pokušali naći u komunikaciji s Gradom Malim Lošinjem, Primorsko-goranskom županijom, Ministarstvom poljoprivrede i županijskom Javnom ustanovom Priroda, odnosno Centrom za posjetitelje i oporavilištem za bjeloglave supove na Cresu, ali bez uspjeha.
"Nedavno smo, početkom veljače, uz sve potrebne dozvole, odstrijelili 16 koza od kojih je čak jedanaest bilo zaraženo Q groznicom, pokazala je analiza uzoraka na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Inače, namjeravali smo te koze barem dijelom odstrijeliti i donirati ih kao hranu za bjeloglave supove na Cresu, jer ovdje, na Unijama, ne smijemo ih zakapati, ali ih ni oni ne žele. Prvo je problem bilo moguće trovanje supova olovnim mecima, a tada smo predložili korištenje ekološki prihvatljivih, no ništa se nije pomaklo. Jedini način na koji bismo mogli zbrinuti lešine koza je predaja tvrtki Agroproteinka koja ih može na siguran način uništiti, ali to stoji oko 40 centi po kilogramu. I to ako ih voze iz Malog Lošinja. Pa sad računajte, recimo za 200 koza, ako svaka ima barem 25 kilograma, a imaju u prosjeku i više, to je više od dvije tisuće eura, plus još barem tisuću za transport od Unija do Malog Lošinja. Pisali smo i zvali sve instance da nam pomognu u rješavanju problema. Grad i županija upućuju nas na Ministarstvo poljoprivrede, a iz Ministarstva su se na sve naše dopise, pozive i molbe jednostavno oglušili. Nikad nismo dobili nikakav odgovor" rekao je.
Ideja o hranjenju supova lešinama odstrijeljenih koza u početku je bila prihvaćena, no ipak je odbačena zbog mogućnosti širenja zaraze Q groznicom.
"Opasnost prijenosa na supove ne postoji, no postoji opasnost obolijevanja ljudi koji su u doticaju sa zaraženim životinjama, a također i opasnost od širenja zaraze na druge životinje. Srećom, nitko se od kolega koji su bili u doticaju s kozama s Unija nije zarazio. U cilju zaštite djelatnika i sprječavanja potencijalnog širenja zaraze, nadalje nismo bili u mogućnosti prihvaćati koze s Unija, a svakako dok se ne dobiju službeni napuci stručnjaka o načinu postupanja u takvim situacijama", kaže Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.
VIDEO Objavili da je Hrvatska 5. najbolja zemlja za umirovljene u EU, Hrvati u komentarima nisu se složili
Lako za Q groznicu. Samo ako nisu HIV virusom.