Na neutralnom terenu, dakle ni u njezinu, a ni u njegovu uredu, ozbiljan su razgovor nedavno vodili premijerka Jadranka Kosor i predsjednik HNS-a Radimir Čačić. Prema jednome izvoru, ‘kum’ tome susretu bio je sam predsjednik Mesić. U posljednjim danima njegova predsjedničkog mandata, u raznim protokolarnim i radnim situacijama, često ga se vidi u kadru zajedno s premijerkom Kosor. Moguće je dakle da je u povezivanju Kosorove i Čačića upravo Mesić imao stanovitu posredničku ulogu. No u njihovom dugom dijalogu više se nije pojavljivao kao tema.
Šefica HDZ-a i vođa HNS-a bavili su se u prvom redu detekcijom točaka na kojima bi se mogao postići konsenzus. Jadranka Kosor pozvala je na konsenzus i u jednom nedavnom intervjuu, pa je njihov sastanak imao i svojevrsno javno pokriće. Konverzacija ambiciozne premijerke i temperamentnog Čačića nije međutim tekla glatko. Prvo se moralo raščistiti nekoliko teških riječi što su opterećivale njihove odnose. Kosor je Čačića, na primjer, pitala: “Što si mislio kad si rekao da vladam kao Castro?” Možemo zamisliti kako je Čačić uzvratio da on to nikad nije rekao, već da su to tako pojednostavnjeno interpretirali novinari, nakon što se on, možda nejasno i nespretno, poslužio jednom dalekom paralelom s kubanskim diktatorom. Dalje je razgovor već tekao puno lakše. A završio je tako da je Kosor, prema našim izvorima, otišla s potencijalno vrlo vrijednim političkim kapitalom. Isto bi se moglo reći i za Čačića.
Podrška Čačića i HNS-a
Zamah antikorupcijskih akcija, provedenih u HEP-u, HŽ-u, a sada i u HAC-u, čini se da dovodi i do određenog repozicioniranja u međustranačkim odnosima. Tako su Čačić i HNS spremni podržati HDZ-ovu premijerku, što je u Sanaderovo vrijeme bilo nezamislivo. I tada je doduše u nekoliko navrata bilo konstruktivnih susreta, ali bez izgleda za ozbiljnu suradnju. Sad se situacija mijenja. HNS-ova podrška odnosi se na dva područja: na borbu protiv korupcije te na poteze koji mogu gospodarstvo izvesti iz krize.
– Ako netko pokuša ucijeniti premijerku zbog raščišćavanja mafijaških afera, mi ćemo iza nje stati – potvrdio nam je Radimir Čačić. – Isto tako ćemo premijerki dati podršku i za radikalne poteze u odnosu na dosadašnju ekonomsku politiku.
Pretpostaviti je da je HNS-ov interes dvojak. Prvo, sve što HDZ-ova vlada sada učini na raščišćavanju kriminala olakšat će posao budućoj vladi. Ako Kosorova sad smijeni odgovorne, neće biti potrebe za smjenama nakon preuzimanja vlasti koje bi se onda moglo protumačiti kao politički revanšizam. Drugo, ako u mandatu Jadranke Kosor dođe do trajnijeg pomaka u borbi protiv korupcije, izgled HDZ-a bit će drugačiji od današnjeg. Eventualna suradnja te stranke i HNS-a u tim bi okolnostima postala izvediva, što u Sanaderovo vrijeme nije bio slučaj.
Sad je pitanje dokle će se ići u raščišćavanju kriminala i korupcije. I je li doista riječ o ozbiljnoj demontaži kriminalnih sprega s državnim institucijama ili samo o još jednoj sezoni predstava za široku javnost. Mnogi, naime, poput odvjetnika Slobodana Budaka, žele vjerovati da je nastupilo vrijeme poštenije Hrvatske, ali ih iskustvo istodobno upozorava da su se sve takve nade dosad izjalovile. – Već smo imali situacije kad se kretalo u razbijanje sprega između institucija vlasti i kriminala, pa se onda stalo. Takva je situacija bila, na primjer, kad je smijenjen ravnatelj policije Faber – kaže Slobodan Budak.
No kako stvari vidi dr. Žarko Puhovski, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, grudu koja se sada zakotrljala bit će teško zaustaviti. – Sve je krenulo kao posljedica frakcijskih sukoba unutar HDZ-a, nakon što je nestalo Sanaderove stege, a dok je njegova nasljednica Kosor bila zaokupljena preživljavanjem i ekonomijom. Proces se međutim nije zaustavio na ponekoj kolateralnoj žrtvi unutarstranačkog obračuna, nego je poprimio šire razmjere. Javnost pritom očekuje da kažnjeni budu najviši dužnosnici. Do jučer se činilo nemogućim da bi ruka pravda mogla pomesti čelnike Fonda za privatizaciju, a sada bi, prema očekivanjima javnosti, kazna trebala sustići i samog Sanadera. I dobro je što su slučajevi razotkrivanja kriminala učvrstili svijest da se nešto može učiniti, ali negativan bi efekt mogao biti paraliza vlasti. Doista je problem kako Vlada može funkcionirati ako je svaki dan na udaru neki drugi ministar.
”Kumski” pristup
Profesor Puhovski iznosi i zanimljivo tumačenje o tome kako je nakon vladavine trećesiječanjske koalicije ponovno došlo do procvata kriminala i korupcije.
– Da bi uspio suzbiti primitivni nacionalizam u vlastitoj stranci, Sanader je sljedbenicima morao nešto dati zauzvrat. Toleriranjem ‘kumskoga’ pristupa, on je kompenzirao potiskivanje nacionalizma. Aktualna poplava korupcije svojevrsna je moralna cijena koju je Hrvatska platila da bi se preko Sanadera obračunala s populističkim nacionalizmom. Ne tvrdim da je to opravdanje za Sanaderovo postupanje, već samo iznosim moje viđenje – kaže dr. Puhovski.
Čeka se obnovljena vlada
Dometi sadašnjeg antikorupcijskog zamaha ipak su, kao i prijašnja odsutnost takvih akcija, omeđeni voljom politike. Na neki način, u pravu su oni malobrojni HDZ-ovci koji i sad tvrde da je temelje aktualnog antikorupcijskog zamaha postavio sam Sanader pod čijim se okriljem korupcija i razmahala. Čak i Čačić recimo tvrdi da je sve počelo u trenutku kad su u Vladu uvedeni nestranački ministri unutarnjih poslova i pravosuđa, Tomislav Karamarko i Ivan Šimonović. Sanaderovim odlaskom oslobodila se latentna snaga drugih državnih institucija u čijoj je nadležnosti razotkrivanje kriminala.
Jadranka Kosor samo prividno ima mogućnost izbora. – Bude li se u raščišćavanju kriminala išlo do kraja, mogla bi ostati bez podrške ključnog dijela stranke. Od premijerke će se u tom slučaju okrenuti takozvana Sanaderova jezgra. Ona je zato upravo sada na najvećem testu kad treba odlučiti o političkoj sudbini ministra prometa Božidara Kalmete. Premijerka trenutačno ima podršku inozemnih krugova zbog sporazuma sa Slovenijom o granici, ali pitanje je koliko će ta podrška trajati, odnosno neće li se pritisci izvana opet povećati ako se u raščišćavanju aktualnih afera ne bude išlo do kraja – govori Damir Grubiša, profesor s Fakulteta političkih znanosti.
Simptomatično je s tim u vezi bilo držanje predsjednika Mesića, a i nekih čelnika vladajuće koalicije. U slučaju Kalmete, izostale su naime njihove izjave kakvima su nedavno na ostavku poticali bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polanačeca. Prema nekim informacijama, Jadranka Kosor neće prijeći rubikon zvan Kalmeta prije nego što dovoljno ojača unutar stranke. I prije nego što Mesić postane bivši šef države, a njegovo mjesto zauzme novi predsjednik.
Kičmu borbe protiv korupcije i kriminala u sprezi s državom može činiti samo vlada. Ali ona obnovljena, koju će sadašnja premijerka izmodelirati nakon što učvrsti legitimaciju na unutarstranačkim izborima, ili posve nova, izašla iz parlamentarnih izbora. Unutarstranački izbori, po mišljenju upućenih promatrača, izgledni su u proljeće, a oni prijevremeni za novi sastav parlamenta nikako prije no što završe pregovori s EU. Do tada, demontaža kvarne države ići će korak po korak. Možda čak na način da umjesto Kalmete u prvi plan antikorupcijske bitke bude gurnuta neka neka druga figura, koja nema unutarstranačku težinu poput ministra prometa
Mesic Kum,Zidov i lazov Puhovski daje komentare o Nacionalizmu u HR. Bas lijepo,sve anti Hrvati.Smradu Zidovski ajde u Izrael pa pisi o Nacionalizmu sta ga Zidovi vec 60 god. sprovode protiv Palestinaca.Pisi o ubijenim civilima,dijeci i palezu sta ga provodi Zidovsdka Vojska. Samo znate nalec na HR i neki nacionalizam u HR.Svako ko voli HR za njih je Nacionalista i Ustasa.Jeb..... vam Mat....