Iako Danci plaćaju skoro najveće poreze u Europi, oni su se pobunili kada je vlada na čelu s premijer Larsom Loekkeom Rasmussenom planirala smanjiti porez na prihod.
Plan je bio da se smanjenjem poreza na prihod od pet posto poveća dohodak najsiromašnijih građana u prosjeku za sedam posto. No, taj plan doveo je čak do toga da je premijer izgubio dio podrške.
Oni koji godišnje zarađuju više od 151 tisuću dolara nastavili bi i dalje plaćati 58,3% poreza. Ovim potezom planirali su potaknuti oko 40 tisuća ljudi koji primaju socijalnu pomoć da se zaposle. Vlada je planirala i dodijeliti 30 tisuća kruna (nešto više od 30 tisuća kuna) onima koji prihvate posao pod uvjetom da su duže od godinu dana primali neke od državnih beneficija.
Prema vladinoj računici, više od 100 tisuća ljudi tako bi mjesečno na raspolaganju imali 2000 kruna više. No, vlada bi to financirala i kroz smanjenja ekoloških poticaja, potpora studentima kao i potpora za obitelji s više djece.
Prema anketi, 60% ispitanika protivi se tom prijedlogu dok ih je 15 suzdržano.
Bloomberg je ove rezultate pokušao objasniti iz kulturološkog i praktičnog kuta. Jednakost je duboko ukorijenjena u društvu koje ne voli razbacivanje novcem i vožnju skupocjenih automobila, a Danci također drže do svoje socijalne države i potpuno su svjesni koliko ona košta. Visoki porezi osiguravaju da se država pobrine za svakoga tko završi s financijskim problemima ili je lošer zdravlja, kaže Rene Christensen, član Danske narodne stranke.
>> Uvode porez na gazirana pića da bi suzbijali dječju pretilost
Nešto je trulo u državi Danskoj, rekao je Shakespeare, a što bi onda rekoo za Hr?