Ovo je najnoviji hitni sastanak šefova država i vlada Europske unije nakon skupa u Londonu koji je prošle nedjelje organizirao britanski premijer Keir Starmer, kao i nekoliko ranijih koje je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Budući da su Sjedinjene Američke Države obustavile vojnu i financijsku podršku Ukrajini, a njihova posvećenost europskoj sigurnosti sada je nejasna, EU nema izbora osim da se ozbiljno pozabavi unapređenjem vlastite sigurnosti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglašava da je situacija gora nego ikada i u pismu liderima EU navodi da se kontinent "suočava s jasnom i neposrednom prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom odraslom životu. Ugrožena je budućnost slobodne i suverene Ukrajine, kao i sigurne i prosperitetne Europe." Ona se nada da će plan "Ponovno naoružavanje Europe" (ReArm Europe) otkloniti dio ekonomskih izgovora kojima su se vlade do sada koristile za niske proračune za obranu, piše DW.
Jedan od načina jest omogućavanje vladama da prekrše pravila o maksimalnom odnosu duga prema BDP-u kada je riječ o izdvajanjima za obranu. Von der Leyen kaže da bi dodatna ulaganja od 1,5 posto BDP-a u svakoj članici značilo gotovo 650 milijardi eura više za vojnu industriju u sljedeće četiri godine. Plan „Ponovno naoružavanje Europe“ predviđa i stvaranje novog mehanizma za osiguravanje 150 milijardi eura kroz kredite s jamstvom zajedničkim proračunom EU, što je koncept koji je izazvao kontroverzije u pojedinim državama.
Taj novac, kako je objasnio jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman, mogle bi koristiti dvije ili tri članice koje surađuju ili dvije članice zajedno s Ukrajinom. Cilj je zajednička nabava opreme i kapaciteta velikih razmjera, poput protuzračne i proturaketne obrane, dronova i sredstava za kibernetičku sigurnost, posebno u područjima u kojima Europa trenutačno ovisi o SAD-u. Isti dužnosnik EU kao željeni ishod summita naveo je da šefovi država i vlada "nagovještavaju da ti prijedlozi trebaju biti brzo usvojeni" kako bi EU mogao stvoriti vlastitu, kredibilnu obranu. Mađarska i Slovačka signalizirale su svoje uobičajeno protivljenje bilo kakvim potezima za pomoć Ukrajini. Slovački premijer Robert Fico čak je objavio i pismo koje tako počinje. Ipak, u njemu se može pronaći i prostor za optimističko tumačenje – da Fico neće blokirati odluke EU koje ne obvezuju Slovačku na financijsko sudjelovanje.
REGARDING YESTERDAY’S TRUMP – ZELENSKY MEETING pic.twitter.com/T9C4aHdXDh
— Robert Fico 🇸🇰 (@RobertFicoSVK) March 1, 2025
Giuseppe Spatafora, znanstvenik iz Instituta za sigurnosne studije EU, vjeruje da plan Ursule von der Leyen može dobiti jednoglasnu podršku, čak i ako to ne bude odmah na summitu. Ulozi su, kako ukazuje, postali visoki. Spatafora je upravo objavio studiju o tome kako bi izgledalo kada bi SAD okrenuo leđa EU. On ocjenjuje da činjenica da paket sadrži niz opcija – dodatno zaduživanje, trošenje na zajedničke nabave, preusmjeravanje novca iz kohezijskih fondova u vojne svrhe – te je način da se dobije maksimalna suglasnost. Također smatra da se s relativno rijetkim spominjanjem Ukrajine u planu namjeravalo "izbjeći veto pojedinih članica".
Trump’s latest moves have heightened fears of US disengagement from Europe. Is it a strategic shift or a bargaining tactic? @gspataf95 explores both scenarios.
— EU Institute for Security Studies (@EU_ISS) February 17, 2025
One thing is clear: Europeans have no choice but to invest in a strong deterrence force.
🔗 https://t.co/ELprKnrYQ7 pic.twitter.com/7iRyI5aQwv
Švedska je do sada bila među državama koje su oklijevale prihvatiti veću ulogu EU i zajedničko financiranje obrane. Calle Hakansson iz Švedske agencije za istraživanja na području obrane kaže da je posljednjih dana došlo do "promjene u tonu i hitnosti", nakon pogoršanja odnosa između predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Zelenskog u petak 28. veljače i naknadnog prekida američke pomoći Ukrajini.
Švedski premijer Ulf Kristersson sada je obavijestio nacionalni parlament da u potpunosti podržava paket "Ponovno naoružavanje Europe", nakon što su i druge države koje su ranije imale rezerve, poput Finske, Danske i Njemačke, promijenile stavove. "Švedska nije željela ostati posljednja", rekao je Hakansson. "Ovaj paket priprema se već neko vrijeme, ali mislim da su ambicije vjerojatno porasle u proteklih nekoliko tjedana. Stvarno se osjećaju hitnost i stvarni strah da bi Europa mogla ostati sama."
Govoreći o promjeni stavova, samo nekoliko sati nakon što je Ursula von der Leyen predstavila svoje prijedloge, vjerojatni budući partneri u novoj vladi Njemačke najavili su da namjeravaju, čim preuzmu vlast, ukinuti nacionalno ograničenje zaduživanja kako bi omogućili veća izdvajanja za obranu. Vjerojatni budući kancelar Friedrich Merz (CDU) obećava dodatnih 500 milijardi eura za obranu, zajedno s još 500 milijardi eura za infrastrukturu. Jeremy Cliffe iz trusta mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose ocjenjuje da su promjene u Njemačkoj zapanjujuće, isto kao i "čista fiskalna sila" koju će te promjene omogućiti.
Napuštajući sastanak u Londonu koji je u nedjelju organizirala Velika Britanija, Ursula von der Leyen izjavila je da želi pružiti toliku pomoć Ukrajini da ona postane "čelično, bodljikavo prase" sposobno izdržati vanjske napade. Ako članice EU maksimalno iskoriste nove instrumente koje im nudi za unapređenje vlastitih kapaciteta i sama Unija će, kaže, dobiti važan sloj samoobrane. "Je li to dovoljno za budućnost? Vjerojatno nije. Ali kao prvi korak mislim da je zapravo prilično impresivno", ocjenjuje jedan visoki diplomat iz EU koji je također želio ostati anoniman. Prethodno spomenuti dužnosnik EU bio je još jasniji u vezi s važnosti plana "Ponovno naoružavanje Europe". "Ovo je okretanje novog lista. Mislim da sada počinjemo novu knjigu, a ona se zove ’Europa obrane'."
>>> VIDEO Macron nakon sastanka s Trumpom otkrio kada bi moglo nastupiti primirje između Ukrajine i Rusije
Macron poput Medvedeva prijeti nuklearnim oružjem, ali ide i dalje želeći da europski vojnici dođu na granicu Rusije. Što ukoliko u Rusiji prevagnu jastrebovi i za njih ovom povijesnom prilikom za koju je pitanje hoće li se ponoviti uistinu sprovedu u djelo ono o čemu već pričaju, a to je otklon prijetnje za Rusiju za narednih stotinu godina. Trenutna konstelacija ide im u prilog. Nitko ustvari nezna da li će Putin pristati na kraj rata, niti Trump, i kako će to posmatrati ljudi oko Putina. To se može promjeniti u dva dana. Istina je da su njegove crvene linije gažene, ali je istina i da on ne čini masovne zločine nad civilnim stanovništvom. Do kada? Ovih dana se očekuje još više vojnih prijetnji Rusiji od strane EU čelnika, a to i svijet posmatra i situacija uistinu ne izgleda dobro. Neka vrsta kompromisa sa Trumpom nameće se kao imperativ, jer će EU ostati van pregovora o svojoj budućnosti, poput entiteta trećeg svijeta i zapasti u izolaciju. Nije ovo vizija za dobrobit EU.