I najplodnija tla u Slavoniji su kisela, žedna i jalova zbog prekomjernog korištenja umjetnih gnojiva, kojih smo među najvećim potrošačima u Europi, upozorio je nadavno u intervjuu za Večernji list neovisni agrarni analitičar i stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu Darko Znaor ističući kako na sagorjelom humusu možemo imati još najviše 60 do 100 žetvi.
No dok prodaju gnojiva, pesticida, herbicida i sličnog Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u Ministarstva financija od početka godine stimuliramo i nižim PDV-om od 13% – na poboljšivače tla, primjerice, koji zemlju vraćaju u život, zaboravilo se.
Iako je sve spremno za proljetnu sjetvu, na njih se i dalje obračunava stopa PDV-a od 25%, ljute se ratari i proizvođači, a to je tek jedna u nizu nebuloza novoga pravilnika koji su, kako neslužbeno doznajemo, kreirali financijski i porezni, a ne i poljoprivredni stručnjaci, zbog čega je i Ministarstvo poljoprivrede ovih dana zatražilo sastanak nadležnima iz Porezne uprave.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić od početka godine najavio je, podsjetimo, niži PDV na repromaterijal, sjeme i sadnice te stočnu hranu. No u šumi novih proizvoda i usluga Porezne uprave kojima PDV “pada” na 13%, gdje se nabrajaju i dječje sjedalice, ulaznice za koncerte, stavljanje u promet urna i ljesova..., i poljoprivreda je samo taksativna stavka. Pod sjemenjem na koje je manji PDV čak je i sjeme kikirikija, pamuka, sezama, ricinusa ili riže, kao da su hrvatske njive upravo stvorene za tu vrstu kultura.
S druge strane, ni riječi o sjemenu boba, sadnicama povrća, jagoda... A iako je i većina domaće pšenice lani bila za stočnu ishranu, samo se kukuruz i soja ubrajaju u hranu za životinje po sniženoj stopi.
– Nema ni ječma, raži ni zobi – nabraja predsjednik Udruge Život Antun Laslo, ističući kako je cijeli sustav naopačke postavljen.
– Ozbiljnim OPG-ima u sustavu PDV-a on je samo prolazna stavka, bio on 13 ili 25%. Na ruku se išlo samo hobistima i vikendašima – uvjeren je Laslo, čija udruga predlaže da se PDV ukalkulira u cijenu mlijeka i drugih proizvoda domaćih proizvođača, čime bi se najlakše pomoglo selu, potrošači bi više jeli domaće, a država time ne bi puno izgubila.
Dijelu proizvođača, trgovaca i distributera nerazumljivo je spadaju li u stočnu hranu i stočni kvasac, sol za lizanje, peletirana lucerna, soda-bikarbona, kao i neke gotove krmne smjese i mineralno-vitaminski dodaci pa ih jedni naplaćuju s 13, drugi s 25% PDV-a.
U Velebit-Agru nesretni su što poboljšivačima tla, zeolitu, kalcitu... koji smanjuju korištenje NPK gnojiva koja osiromašuju i zakiseljuju tlo, rahle zemlju, jačaju imunitet bilja što znači manje zaštite kroz kemiju, vežu teške metale i pesticide, ne zagađuju tla ni vode..., nije pala stopa PDV-a. Direktor Marijan Hren kaže kako je žalosno da to sve moraju objašnjavati institucijama koje bi po svome znanju trebale biti i ispred njih.
Iz Ministarstva financija jučer nismo dobili odgovor, dok iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su svjesni brojnih primjedbi i zahtjeva za objašnjenja. Tvrde da oni nisu izravno sudjelovali u izmjenama pravilnika, jer je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija pa nisu mogli utjecati ni na listu proizvoda za koje je uvedena snižena porezna stopa.
No ministar Tomislav Tolušić odmah je, kažu, reagirao na pristigle primjedbe i zatražio razgovor s nadležnima, dok su mjerodavne uprave Ministarstva još krajem prošlog mjeseca Poreznoj upravi poslale detaljno očitovanje i cjelovit prijedlog promjena snižene stope PDV-a u poljoprivredi – kažu iz Ministarstva ističući kako bi odgovor Porezne uprave javnosti mogao biti poznat u idućih 10-ak dana.
– Potvrdi li se pak idućih mjeseci i definitivno da repromaterijal, sadnice i sjemenje, odnosno stočna hrana u maloprodaji nisu pojeftinili, a što se očekivalo, Ministarstvo će razmotriti novi prijedlog prema Vladi RH, o povratku porezne stope na 25% – priopćili su.
>> HŽ novu opremu platio 26 mil. kuna, a ona još nije u funkciji
kak stojimo sa sjemenom banana?