Prema procjeni Europske komisije, u zemljama EU nedostaje oko 900 tisuća stručnjaka iz STEM područja (tehničke znanosti, matematika, fizika, računarstvo i sl.), a pojedinih profila inženjera, primjerice računarstva, već nedostaje i Hrvatskoj. Ako se među učenicima, koji su skloniji odabiru društvenih i umjetničkih nego inženjerskih zanimanja, taj trend ne promijeni, europsko pa i hrvatsko gospodarstvo naći će se u problemima.
Promijeniti interese
Znanstvenik Josip Burušić iz Instituta Ivo Pilar, koji se godinama bavi obrazovanjem, upozorava da se već u osnovnoj školi učenike treba usmjeravati prema zanimanjima iz područja prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva, matematike i srodnih područja. Pitanjima je li moguće promijeniti interese učenika, koliko njihova postignuća i uspjeh u školi utječu na izbor zanimanja, mijenja li se taj izbor dok traje osnovnoškolsko obrazovanje te koliko na izbor zanimanja utječu obitelj i spol djeteta bavi se skupina znanstvenika iz Hrvatske, Francuske, SAD-a i Mađarske koji rade na projektu “Profesionalne aspiracije prema STEM zanimanjima tijekom osnovne škole”. Očekuje se da će se kroz taj projekt dobiti odgovori što treba napraviti da se poveća interes djece za STEM područje.
– Svi dosadašnji pokušaji utjecaja na odabir zanimanja učenika bili su u pravilu usmjereni na srednjoškolce. Današnja istraživanja pokazuju da je tada prekasno i da učenici već u dobi od 13 i 14 godina imaju stabilne interese za pojedina zanimanja. Pravo vrijeme za intervencije je od 6. do 8. razreda, kada bi trebalo osmisliti programe kojima će se regrutirati budući inženjeri – objašnjava Burušić. Dodaje da djeca u dobi od deset godina imaju najpozitivnija stajališta o STEM zanimanjima te da nakon toga polako gube interes za njih. Zbog toga bi, kaže, stipendiranje studenata na tehničkim, matematičkim i sličnim fakultetima trebalo proširiti i na srednje škole. Jedno pilot-istraživanje koje je provedeno pokazalo je da su učenici STEM zanimanjima u rasponu od 1 do 5 dali ocjenu 2,58.
– Učenici najmanji interes pokazuju za zanimanja inženjera u građevinarstvu, u izradi strojeva i kemičara, a tek nešto više privlače ih ona u kojima mogu biti izumitelji. Najviše aspiracije pokazuju prema zanimanjima u kojima bi se bavili računalima, programiranjem, komunikacijskim tehnologijama i zanimanjima iz područja veterine, biologije, medicine – navodi prof. Burušić. Strogost nastavnika koji predaju biologiju, kemiju, fiziku i matematiku dodatno demotivira učenike da se bave tim područjima.
U projektu 16 škola
– Ako je učenik ocijenjen loše iz nekog od tih predmeta, znatno se smanjuje vjerojatnost da će u tom području zamišljati svoju buduću karijeru. Ako je, uz to, tu ocjenu doživio nepravednom, onda je prilično vjerojatno da će na njega djelovati odbojno i da će tako tržište rada izgubiti tisuće potencijalnih budućih inženjera koji bi vjerojatno bili dobri u svom poslu – objašnjava Burušić. Kroz projekt će pokušati dobiti i odgovor zašto djevojčice, koje u školi postižu bolje rezultate od dječaka, manje odabiru inženjerska zanimanja. Projektom će biti obuhvaćeno 16 osnovnih škola u Zagrebu i okolici, a u svima njima bit će obogaćena nastava biologije, kemije, fizike i matematike. Osim učenika, istraživanja će obuhvatiti i roditelje, a provodit će se sljedeće tri školske godine. Financira ga Hrvatska zaklada za znanost.
>> Informatika u osnovne škole treba odmah, ne za šest godina
>> U jezičnu gimnaziju bez petice iz matematike i fizike
Tehnički odgoj je prije bio 2 sata tjedno, a već dugi niz godina je 1 sat tjedno. Logičnije je da ga ima 3 sata tjedno pošto je tehnike oko nas sve više.