Cijena struje u HEP-u je pala, brodogradnja je riješena pa se ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak bacio na velike projekte – istraživanje Jadrana i plinovod TAP. Iako HNS neće podržati SDP u izmjeni Ustava, Vrdoljak ne vidi ništa sporno u tome i napominje da je koalicija stabilna i da će izdržati do kraja mandata.
Uvažavanje Exxona
Dolaze li Exxon Mobile i Rosnjeft istraživati plin u Jadranu?
To je jedan od ključnih projekata mojeg mandata. Ovaj ćemo tjedan potpisati ugovor s tvrtkom koja će raditi seizmička snimanja. Trebat će nam nekoliko mjeseci da na temelju snimanja odredimo eksploatacijska polja i pripremimo dokumentaciju za međunarodne javne natječaje. Tržište je otvoreno i nisu u igri samo najveći poput Exxona i Rosnjefta nego smo u SAD-u razgovarali i s Conoco Philipsom, Anadarkom i drugim tvrtkama. Ovo nije projekt koji se može ostvariti na brzinu pa čak ni u jednom mandatu. Potpisat ćemo ugovore 2014., a tek će 2017. početi eksploatacija, što će pozicionirati Hrvatsku kao energetsko čvorište južne Europe. Ne borimo se za kratkoročne interese, već za sigurnu budućnost zemlje.
Hoćete li izaći ususret Exxonu, eksponentu vanjske politike SAD-a, koji traži polje veće od 2000 četvornih kilometara?
Nećemo raditi ustupke. Napravit ćemo polja sukladno najboljem interesu građana Hrvatske. Ako se to poklopi i s interesom Exxona, a mogu se samo nadati da hoće, onda će i oni imati priliku natjecati se na javnim natječajima.
Zašto ste za seizmičke radove odabrali tvrtku bez javnog natječaja?
Taj posao državu neće koštati ni kune, čak na njemu možemo i zaraditi novac za državni proračun. Oni ulažu milijune eura u snimanja i potom zarađuju prodajom podataka tvrtkama zainteresiranim za istraživanja, a nakon određene kvote novac od prodaje podataka počinju dijeliti s državom. Zato se taj posao i u svijetu, pa i u nas, dodjeljuje tvrtki bez javnog natječaja.
Puno se pisalo o plinovodu TAP. Koliko će taj projekt donijeti novca državi?
Odlukom da plinovod ide preko Hrvatske dobili smo geostratešku poziciju zemlje koja dovodi azerbajdžanski plin u Europu. Ukupan je kapacitet plinovoda 16 milijardi kubika plina, a kroz hrvatske cijevi trebalo bi proći oko 5 milijardi kubika plina. Plinacro danas naplaćuje oko 20 lipa po kubiku plina pa bi samo oni zaradili oko milijardu kuna godišnje od prijevoza plina, a time bi se utrostručili njegovi godišnji prihodi. Cijena plina bila bi znatno jeftinija, a postoji i velika mogućnost rasta kapaciteta plinovoda na 30 milijardi kubika plina.
Nema interesa za ulaganja, imate li informacije koje bi taj dojam opovrgnule?
U prošlosti se ulagalo u uslužni sektor, s naglaskom na bankarstvo i telekomunikacije, a vrlo malo u greenfield ili brownfield investicije. Nama je cilj potaknuti ulaganja u proizvodne djelatnosti, a set zakona koje smo donijeli u tome će nam pomoći. Ulaskom u EU otvaraju nam se velike šanse kod azijskih, američkih ili arapskih ulagača pa očekujem da će se struktura samih ulaganja u idućih nekoliko godina uvelike promijeniti. Danas smo potpuno konkurentni u regiji i zemljama poput Srbije s kojom smo se teško natjecali. Sada potičemo više od njih, a i ulazak u EU ipak znači više od otvorenosti Srbije prema ruskom tržištu.
U kratku roku investicije će se odvijati kroz privatizaciju. Treba li država prodavati ekspresno kako je najavljeno?
Nažalost, privatizacijski proces kod nas je već 20 godina rak-rana. Prvo je privatizacija vođena tako da se bogatilo 200 obitelji, a potom je zaustavljena. Država treba čim prije izaći iz svih sektora i tvrtki koje nisu strateške i dati ih na tržište poslovnom sektoru koji će njima bolje i efikasnije upravljati. I da, zašto ne bi u neke tvrtke koje su u državnom vlasništvu ušao kapital koji će dati novu vrijednost, nove proizvode i otvarati europsko tržište puno bolje nego država?
U koncesiju idu i autoceste. Podržavate li to?
Mislim da je monetizacija autocesta pozitivna stvar koju treba vrlo ozbiljno i oprezno provesti, a Ministarstvo prometa to radi na način koji vodi u smanjenje kredita koje je teško vraćati i pokušavajući što prije proces privesti kraju kako bismo se riješili nepovoljnih kredita i smanjili javni dug. Pozitivno gledam na proces monetizacije autocesta i uvjeren sam da ćemo ga i pozitivno završiti.
Petrokemija se dokapitalizira, hoćete li je prodati?
Ići ćemo u jačanje kapitala s ostalim suvlasnicima kako bismo Petrokemiji dali stabilnost za idućih godinu dana, a u tom razdoblju otvorit ćemo vrata strateškim partnerima, ali pod uvjetom da se jamči proizvodnja u Kutini i osigura cijena proizvoda Petrokemije u Hrvatskoj. To je strateška tvrtka i tu država mora imati barem 25 posto plus jednu dionicu.
Po novom zakonu Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzima kontrolu, a agencija koja je bila pod utjecajem HNS-a, AUDIO, gasi se. Hoće li HNS ipak prepustiti utjecaj SDP-u ili će nastojati zadržati utjecaj kroz CERP?
Upravljanje državnom imovinom uvijek je bilo prvoklasno političko pitanje jer je riječ o prebitnom području na kojem nikada nije bilo kvalitetnog upravljanja. Danas je izazov stvoriti sustav koji će brzo i efikasno voditi imovinu i prepreka mu ne smiju biti sitni politički interesi. Manje je važno koja će stranka kontrolirati CERP ili DUUDI nego koji će i kojih kvaliteta biti ljudi koji će voditi te centre. To je interes i HNS-a i Vlade. Uopće nismo razgovarali o imenovanjima nego kako postaviti sustav da bude što kvalitetniji.
Suradnja s IDS-om
HNS je već nekoliko puta zaustavljao prijedloge SDP-a. Hoće li HNS pristati na kompromis i podržati izmjene Ustava?
Mi smo konstruktivan i čvrst partner u koaliciji. Ovo je stabilna Vlada. S druge strane postoje točke o kojima se u koaliciji mora razgovarati. To ne treba shvatiti kao nestabilnost Vlade, nego kao razgovor partnera koji traže najbolje rješenje. Tako smo bili stava da porez na nekretnine ne treba donositi dok se ne poveća BDP, a tek onda kad krene oporavak razmisliti treba li i koji novi porez donositi. Što se tiče izmjena Ustava, imamo politički stav da Ustav treba mijenjati malo i rijetko. To ćemo svaki put zastupati jer Ustav ne treba mijenjati ni često ni ad hoc.
HNS je imao negativno mišljenje i o smanjivanju minusa. Hoćete li podržati ideje ministra Linića?
Ministarstvo financija intenzivno pregovara s bankama o zadnjim izmjenama toga zakona koji se pozitivno promijenio u odnosu na prvu verziju. Vjerujem da neće biti ograničavanja minusa na jednu plaću, ali čekajmo konačan tekst zakona. U njega će biti ugrađeni, što je nužno, uvjeti pod kojima banke mogu mijenjati iznos minusa.
Županijski čelnici HNS-a intenzivno pregovaraju s IDS-om. Stvara li se tu tješnja suradnja manjih koalicijskih partnera kako bi zajedno imali jaču poziciju u odnosu na SDP?
Stručna razina suradnje posljedica je zajedničkog nastupa na lokalnim izborima u Istri. Mi inače dobro komuniciramo pa mislim da ti razgovori nisu nikakav poseban događaj koji bi bio stran funkcioniranju u koalicijskoj vlasti na nacionalnoj razini.
>> Vrdoljak o pojeftinjenju HEP-a: To je realna i konkurentna cijena
